Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Objavljeno: 7.4.2018 od korisnika kristinag


Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa osobno mi je jedno od dražih literarnih djela. Slojevito, zabavno i uvrnuto. Kada sam saznala da ZKM postavlja kazališnu verziju tog djela, poletjela sam rezervirati ulaznice - dočekale su me već mnogobrojne rasprodane projekcije. “Mora da je dobro”, prvotna je urođena reakcija kod većine ljudi kad vide da za nečim vlada potražnja. Ipak, poučena iskustvom kod mnogobrojnih predstava sa naših prostora, konkretno misleći na Zagreb, natjerala sam se da se ne veselim unaprijed previše. Medijska hajka oko Alise me sljedećih dana zasipala sa svih strana - članci poput “Ovacije za predstavu” od potpuno nepristranog izvora (khm, ZKM, khm) koji navodi brojne komplimente koji su dobili zasluženi stvaraoci, no podatak od koga su potekle te puste pohvale nije naveden. Slijedi tportal sa člankom “Maštovito novo čitanje slavnog predloška” , a čak i slavni Playboy.hr preporučuje predstavu svojim čitateljima, jer kako navode predstava je napravljena “ciljano za tinejdžere, no i one mlađe i starije – ukratko od 7 do 77 godina” - pohvalno širok raspon. Ne vidim u samoj ideji kao takvoj ništa sporno, jer Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti? ZKM-ova verzija je dobar pokušaj, vizualno izrazito zanimljiv, no nažalost nedovoljan da prenese radnju na uspješan način. U želji da se proširi dobna skupine gledatelja neuspješno se uvode motivi za stariju publiku, a djeca, za koje je predstava prvotno namjenjena su ostavljeni bez ikakvog objašnjenja. Scenarij je trebalo pročistiti i pojednostaviti, izvuči glavne i jasne poruke, a dodatno je smetalo neartikulirani govor i dikcija pojedinih glumaca, zbog čega pojedini dijelovi su zvučali samo kao žamor. Koncept predstave i razvoj Alise na njezinom putu ostao je neizrečen. Scene su se izmjenjivale, ali sve do samog kraja - susreta sa kraljicom - jedini signal promjene je drugačija boja scene, jer Alisa iz nijedne scene ne izlazi sa novom spoznajom, bogatija za neko znanje nego prije. Sve do već spomenutog momenta susreta imala sam osjećaj da gledam zapravo jednu dugu scenu u kojoj se likovi izmjenjuju bez ikakvog značenja. Susret sa kraljicom je najefektniji dio predstave, sa razlogom. Vizualno dojmljivo riješen, sa dramatičnom distorzijom glasa kraljice dobro je predstavljen strah odrastanja i što ono nosi. Scenarij je u toj sceni razumljiv i lak, izrečen bez preklapanja i ometajućih dodatnih zvukova. Po mom mišljenju, najbolje prezentirana ideja kroz cijelu predstavu. Ona je dobar primjer kako se može spojiti generacijski jaz gledatelja na uspješan način, spajajući strašni glas koji će utjecati na najmlađu publiku i ritmove elektronike, diska za starije koji ih odmah mogu asocijativno povezati sa izlascima, noćnim životom i svime onim što je njihov dio, dio života koji je dostupan i otvoren samo za “odrasle”.

Anđela Ramljak je ulogu Alise, koja zaboravlja svoje ime te ga pokušava pronaći odigrala korektno. Vidljiv je trud bio unesen u rad na ulozi i energija, ali velika zamjerka je pokušaj izmjene glasa kako bi zvučala “djetinjastije”. To joj očigledno nije odgovaralo, jer takva Alisa ispada traljiva, tupasta i zaostala, a ne djetinjasta. Ono što Alisu kao lik čini djetinjastom su njezina iskrenost i prvotna naivnost, a ne glas, tako da je to bio nepotreban dodatak. Predstava počinje ulaskom bijelog zeca i par glumaca u bijelim ogrtačima, koji otvoreno stupaju u kontakt sa publikom - sama Alisa sjedi u publici, i iz te pozicije izlazi na scenu. Takva interaktivnost je pohvalna i dobra odluka da se uspješno uvuče mlađe gledatelje u radnju i poistovjeti sa glavnim likom, no nažalost i ta vrsta ulaza nije mogla ispuniti potencijal zbog scenarija i govora glumaca koji govore prebrzo, nerazgovjetno i nerazumljivo. U tome je tragika ove predstave - vizualno je zanimljiva i interesantna, i fokus radnje bi se lako mogao pratiti da nije zatrpana tim brojnim nerazumljivim zvukovima i rečenicama izvještačenih glasova. Vizualna atraktivnost je pogotovo važna u predstavama za djecu, jer im olakšava praćenje radnje i privlačnije im je za gledati i održati interes. Koristeći materijale poput reflektirajuće folije i najlona, koji su sami po sebi veoma jednostavni svakodnevni materijali na zanimljiv način je iskoristila njihov potencijal. Treba naglasiti da takve tehnike nisu nipošto nikakva novina u svjetskom kazalištu, ništa dosad neviđeno na sceni, ali treba pohvaliti da se i kod nas počelo razmišljati o široj paleti mogućnosti za scenografiju, iako kod nas dolazi sa zakašnjenjem od minimalno kojeg desetljeća, što je ionako česta praksa kod “nas” u svim društvenim poljima. Neka vrsta napretka je tu, to ne treba osporavati. Slika govori više od 1000 riječi je već isfurana sintagma, ali kad se radi predstava koja je ciljana prvotno za djecu, pa onda za sve ostale - to pravilo vrijedi iskoristiti, a ne ga prekriti zamršenim i nejasnim zvukovima koji nas samo udaljavaju od viđenog. Ono što redateljica Renata Carol Gatica ne uspijeva je da iz svake bitne cijeline izvede pouku, zaključak viđenog. Jedan od primjera je uvođenje tri dodatne uloge, Mudre, Hrabre i Osjećajne Alise. Njihov odnos sa samom “glavnom” Alisom je zbunjujuće riješen. Znači doslovno da su umjesto teško pratljivog dijaloga na kraju svakog dijela samo prislonile ruku na “glavnu” Alisu i rekle joj da su od tog momenta uz nju, bilo bi spretnije i jednostavnije izvedena problematika njihovog odnosa, što one točno predstavljaju i u kakvom su položaju sa glavnim likom (simboli njezinih želja i osobnosti koje nastoji imati). Ideje su same za sebe dobre, i kreativno interpretirane, ali izvedbe ne. Želeći stvoriti drugačiju, revolucionarnu predstavu natrpala ju je svime i svačim, zaboravljajući da nekada manje stvarno znači više. Namjera je bila dobra, ali želeći udovoljiti valjda svima i proširiti zainteresirane dobne granice rezultat je u potpunosti suprotan očekivanjima. Najiskrenije reakcije dolaze upravo iz publike, djeca su uistinu najdirektniji kritičari. Replike poput “kaj je ovo…”, “ajde dosta sa tim ponavljanjima”, “što je ovo, zašto…” govore sve. Predstava se izvodi skoro svakim danom, u jutarnjem terminu, tj. u 11 sati. 97 % publike su upravo djeca, cijeli razredi sa svojim učiteljima. Stoga je očito da će ova predstava biti itekako financijski isplativa, i ako je to bio jedini njezin cilj, on je u startu ispunjen. Ali ako je ideja bila da se djecu obogati za neko pozitivno kazališno iskustvo, a ne da se na njih i njihove roditelje gleda samo kao još jedan izvor odakle kazalište može izmusti novce, rezultat je neuspješan.


Tagovi: alisa u zemlji čudesa kultura kazalište osvrt kritika zkm

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Feldstein (1997.) zaključuje da su: *…Mnoge gluposti i besmislice učinjene u ime kulturnih razlika ili osjetljivosti spram drugih, a neke od njih su autoritarne i nedemokratske.*

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem.

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Feldstein (1997.) zaključuje da su: *…Mnoge gluposti i besmislice učinjene u ime kulturnih razlika ili osjetljivosti spram drugih, a neke od njih su autoritarne i nedemokratske.*

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.