Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Objavljeno: 18.3.2018 od korisnika posljednji_mocnikanac


Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Doc.dr.sc. Helena Popović je priznata sociologinja koja se bavi područjem sociologije medija. Predaje na Fakultetu političkih znanosti i Filozofskom fakultetu. Nositeljica je kolegija: Komunikologija, Sociologija medija na prediplomskom studiju te Popularna kultura na diplomskom studiju.

U svijetu okrenutom djelovanju prema profitu, koja je općenita funkcija neprofitnih organizacija, a samim time i neprofitnih medija?

U okviru medijskih sustava u suvremenim demokracijama možemo razlikovati medije s obzirom na različite ekonomske uvjete produkcije, koji posljedično, utječu na vrstu sadržaja koji se proizvodi: prvi tip uključuje privatne, komercijalno orijentirane medije, drugi uključuje javne odnosno državne medije, a treći - takozvane medije trećeg sektora koji su također poznati kao mediji civilnog društva, mediji zajednice, neprofitni mediji… Danas u zapadnim demokracijama dominiraju oni prvi – medijske industrije koje prvenstveno proizvode robu u okviru kapitalističkog poretka s ciljem maksimizacije profita, dok je njihova javna uloga marginalna. Proizvode uglavnom sadržaje niske društvene vrijednosti koji uključuju zabavu, kriminal i lifestyle-konsumpciju, a u vrijednosno-ideološkom smislu takvi mediji u najvećoj mjeri reproduciraju hegemonijski diskurs koji promovira primarnost tržišnih odnosa, materijalizam i profitnu orijentaciju, što je, između ostalog, posljedica njihove strukturalne pozicije unutar koje, u velikoj mjeri, ovise o oglašivačima. Drugi tip - javni medij, legitimitet crpe iz djelovanja u javnom interesu. Oni se financiraju iz pretplate, te su stoga i društvena očekivanja veća, što se manifestira i u domeni legislative, budući da se razvijaju posebni zakoni koji se na njih odnose. Oni su institucionalno čvršće povezan sa državom i načinom na koji su, u toj domeni, definirane kulturne vrijednosti društva. U terminološkom pogledu postoji distinkcija između javnog medija - koji je u legislativnom i financijskom smislu čvršće povezan uz državne institucije, ali nije pod njihovom kontrolom u profesionalnoj praksi, - i državnog medija - kojeg odlikuje i određena razina političke kontrole profesionalnog djelovanja medijskih radnika.

Ima li u Hrvatskoj takvog medija?

Možemo reći da u Hrvatskoj javnih medija nema, budući da je javna Hrvatska radiotelevizija državna - u velikoj mjeri kontrolirana od vladajućih političkih aktera i njihovih podupiratelja. Ona kontinuirano, u većoj ili manjoj mjeri, figurira kao poligon propagande političkog establišmenta i onih koji ih podržavaju, poput primjerice Crkve i drugih konzervativnih aktera. Osim toga, na pad kredibiliteta javnih medija utječe i njihova problematična utrka s komercijalnim medijima u medijskom polju. U takvoj konstelaciji raste broj i važnost medija trećeg sektora koji postaju baza za demokratsko novinarstvo, jer se radi se o medijima koji djeluju u javnom interesu, te su kritički orijentirani prema centrima moći u društvu. Druga važna značajka jest da su neprofitni, dakle osim isplaćivanja plaća, ostala sredstva moraju ulagati u organizaciju i daljnju proizvodnju – dakle ne mogu akumulirati profit. Neprofitna orijentacija je nužna, jer profitna logika i kritički orijentiran sadržaj u pravilu ne mogu koegzistirati - komercijalno financiranje stvara ovisnost o oglašivačima, te predstavlja kontinuiranu opasnost da se mediji podvrgavaju interesima onih od kojih financijski ovise, dakako sa negativnim reperkusijama za sadržaj.

Koji je najveći problem neprofitnih medija?

Kod medija trećeg sektora je problem što djeluju u nesigurnim financijskim uvjetima za proizvodnju sadržaja, a novinari-radnici uglavnom su potplaćeni. Upravo je zato potrebno osmišljavati nove modele financiranja koji bi uključili stabilne izvore javnog financiranja što je pretpostavka za materijalnu sigurnost produkcije, bez uplitanja vladajućih stranaka.

Koja bi bila funkcija takvog oblika medija za studentsku populaciju? Nedostaje li u RH neprofitni studentski portal i ima li mjesta za njega?

U Hrvatskoj postoji nekoliko studentskih medija pri Fakultetu političkih znanosti (tisak , radio, TV) čija je primarna funkcija omogućiti studentima da “ispeku zanat”. Posebno bih istaknula Radio Student koji je svojom kvalitetom daleko nadmašio početnu ideju da služi kao poligon za studentske vježbe. Slobodni filozofski je portal koji je nastao kao rezultat studentskog aktivizma, prvenstveno usmjeren protiv komercijalizacije visokoškolskog obrazovanja. Libela je portal u čijem radu u velikoj mjeri sudjeluje studentska populacija. Ovo su samo neki pozitivni primjeri, ima ih još, no svakako pozdravljam osnivanje studentskog portala koji bi, s jedne strane, bio mjesto artikulacije ideja i pozicija, a s druge, otvorio prostor za participaciju u javnoj debati oko pitanja koja se tiču studentske populacije, ali svakako i šire, pitanja koja su relevantna za društvo u cjelini.

Koja je važnost toga da mladi, posebice studenti, javno izražavaju vlastito mišljenje? Treba li se tijekom važnih društvenih pitanja čuti glas i studenata?

Naravno. Glas studenata je, kroz povijest, često bio ključ društvenih promjena. Nažalost se danas ta studentska uloga pomalo gubi (što dakako ne znači da se ne može reaktualizirati). Niz je razloga za to, no čini mi se da dva međusobno povezana faktora treba posebno istaknuti: prvi se odnosi na komercijalizaciju obrazovanja, koja ima negativne reperkusije i za javne visokoškolske institucije, a drugi se odnosi na uvođenje Bolonjske reforme koja je visokoškolsko obrazovanje prvenstveno svela na utrku za ECTS bodovima, na schnellkurseve koji površno dotiču određenu materiju, a legitimiraju „instant“ isporuku diploma. Diplome, pak, više ne garantiraju određenu razinu znanja i kompetencija – cilj postaje zadovoljavanje forme. Ovo je, dakako, povezano sa dominantnom ideologijom unutar koje se uspješnost obrazovanja mjeri kroz „aplikativnost za tržište“. Ako nemate lukrativni proizvod, niste društveno korisni – konstelacija u kojoj, dakako, STEM discipline dobivaju na važnosti, dok se važnost društveno-humanističkih znanosti (pogrešno) umanjuje. Naime, relevantnost društveno-humanističkih znanosti ne može se mjeriti istim kriterijima kao prirodne i tehničke znanosti, posebno ne kroz logiku tržišno-profitnog uspjeha. U tom ključu možemo postaviti pitanje zašto nekakva aplikacija, primjerice sa mačkom koji grebe i pije mlijeko, donosi nesmiljeni profit i pozitivno se vrednuje, a mukotrpno kvalitetno prevođenje postaje obezvrijeđeno i potplaćeno? Instrumentalni pristupu obrazovanju mijenja njegovu društvenu funkciju. Čini mi se da nije slučajno što se u suvremenom neoliberalnom ideološkom poretku obezvređuju upravo one discipline iz korpusa društveno-humanističkih znanosti, poput sociologije ili filozofije, koje, po definiciji, razvijaju kritički pogled na društvo i čija je temeljna uloga da prati i analizira društvene trendove, društvene institucije, prakse i vrijednosti, kako bi, aktivističkim djelovanjem, pa i utopijskim promišljanjem, doprinijeli društvenim promjenama u smjeru formiranja humanog i solidarnog društva, društva smanjenih ekonomskih razlika itd. Da se vratim na glas studenata - aktivizam i sudjelovanje studenata u javnoj debati oko širih društvenih pitanja konstitutivno je za cjelokupnu studentsku populaciju, a posebno je relevantno za one koji studiraju na društveno-humanističkim smjerovima.

Jedna od bitnih karakteristika koju nudi S-misao je mogućnost samostalnog kreiranja članaka bez korespodencije s Glavnim uredništvom. Koliko je bitna sloboda novinara, u ovom pogledu studenta-novinara, prilikom kreiranja sadržaja?

Sloboda izražavanja, odabira teme i kuta gledanja je svakako bitna, no mislim da nije na odmet da prije objavljivanje postoji neki oblik razmjene mišljenja o tekstu – to ne mora biti centralizirano, u smislu uredništva, već se može organizirati horizontalno.. Znam koliko je kod objavljivanja znanstvenih članaka korisna praksa recenziranja tekstova. Mislim da je za takav medij važno poticanje šire participacije, ne samo u medijskim procesima proizvodnje nego i u širim demokratskim društvenim procesima, eksperimentiranje u principima organiziranja proizvodnog procesa. U sadržajnome smislu mi se čini bitnim refleksivno se odnositi spram teksta postavljanjem pitanja: koja je pozicija teksta/autora, kome takva pozicija koristi a kome šteti u okviru postojećih struktura moći u društvu? Naravno, bitno je proizvoditi kritički orijentiran sadržaj usmjeren na javni interes, te koji potiče društvenu odgovornost, slobodnu cirkulaciju ideja, te antikomercijalnu orijentaciju. Budući da se primarno radi o studentskoj produkciji, mislim da treba osmišljavati i nekonvencionalne sadržaje i inovativne i eksperimentalne forme. Naime, tko će to raditi ako ne studentice i studenti?

Po indeksu slobode medija koju svake godine objavljuju Reporteri bez granica RH dijeli 62. mjesto s Bocvanom, a tek Bugarska i Grčka imaju neslobodnije medije. Kako biste Vi, kao sociologinja medija, komentirali trenutni položaj medija u RH? Može li studentski neprofitni portal pomoći pri stvaranju okruženja slobodnijeg medija?

Gore sam skicirala stanje u medijima koje je, ukratko, zaista zabrinjavajuće: trivijalizacija, senzacionalizam, komercijalizacija, profitna logika, pritisci struktura moći, marginalizacija kritičkog mišljenja i izražavanja… Dosta sam o tome pisala, a pisali su i drugi – pitanje ostaje kako inicirati promjenu? U tom smislu je važan angažman svih onih medija koji tomu mogu doprinijeti.

Za kraj, što savjetujete budućim studentima-novinarima? :)

Da se prime posla.


Tagovi: hrvatska medij neprofitni mediji studenti popović

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem.

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Shvaćanje pravednosti i politike razlike u djelu Iris Marion Young

Sam esej zamišljen je kao struktura od pet relevantna dijela (bez zaključnog i uvodnog dijela). Prikazati ću teme obrađene u prvih pet poglavlja knjige, uz kratak komentar sadržan u zaključku.

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.