Važnost kritičke misli

Objavljeno: 4.10.2018 od korisnika vlaho


Važnost kritičke misli

Kada sagledavamo društvo u kojem živimo, možemo primijetiti da postoje mnogi problemi, nepravde, nedorečenosti i sl. Međutim, ne percipira svatko svijet na isti način i tamo gdje bi jedni mogli vidjeti pravdu, drugi bi mogli vidjeti nepravdu pa tako i obratno. Izgleda da stvari društvene naravi nemaju neki određeni konsenzus kako promišljati o njima, već se u samom društvu se nalazi velik broj „teorija“ o tome što je društvo, kakvo ono treba biti i kako ga možemo razumjeti.

Biti kritičan se danas stereotipno nadovezuje na ljude koji vide nešto loše u svemu, koji nikad nisu zadovoljni i koji «traže dlaku u jajetu». Međutim, nije svaka kritika ispravna i ne zna svatko uvijek o čemu priča. Trebamo sagledati što znači imati sposobnost kritičkog promišljanja.

Međutim, kako u beskonačno kompleksnoj stvarnosti odrediti što valja, a što ne valja? Odgovor je u dubinskom poznavanju materije, tj. određenog elementa stvarnosti kojeg se kritizira. Stvarnost se kao takva u totalu ne može u potpunosti kritizirati jer je beskonačno kompleksna, a s druge strane ipak se može kritizirati jer ljudski život nikad ne objedinjuje apsolutno sve elemente postojanja – nitko u svom životu ne može biti apsolutno sve, niti vidjeti apsolutno sve, niti čuti apsolutno sve, stoga se čovjek ograničava na određen prostor u kojem živi, u kojem radi, djeluje itd. (naravno taj prostor i neki elementi svoje stvarnosti čovjek može mijenjati). To znači da je ljudska individualna stvarnost zapravo usitnjena (jednako kao što usitnjavamo stvarnost kada ju želimo kritizirati) što znači kritizirajući ono što je nadležno za tu stvarnosti, mi kritiziramo tu samu stvarnost – primjeri te nadležnosti su politika, društveni sustavi itd. Dakle, za stvaranje kritičke misli najprije je potrebno shvaćanje stvarnosti kao beskonačno kompleksne, ali opet donekle razumljive i uhvatljive što ju čini podložnom kritikom pa utoliko i promjeni. Kada imamo to u vidu, možemo početi prikupljati znanje o nekom segmentu stvarnosti koji nas zanima. Bez znanja svaka forma kritičkog razmišljanja postaje neutemeljena i utoliko beskorisna. Ako želimo kritizirati određeni politički sustav, nama mora biti u potpunosti jasno koja su «pravila igre» (Goffman, 1959). Kako taj sustav treba zapravo izgledati i tko što mora raditi nam treba biti poznato u obliku pravila. Poznavajući ta pravila mi možemo uočiti kada netko odskače od istih i u skladu s time može biti sankcioniran. Međutim, pravila igre političkog sustava nisu jednostavna, rijetko što u realnosti je crno-bijelo i jako jednostavno te je često podložno preispitivanju i ponovnom sagledavanju. Svakako, učenje samih pravila te o tim pravilima (što su dvije različite stvari) je ono što nazivamo znanje (učenje pravila) i razumijevanje (učenje o pravilima). Upijanje materije i razvijanje znanja o nekom dijelu stvarnosti daleko je najvažniji dio kritičkog promišljanja. Na primjer, u ideal tipskoj situaciji, kada mi znamo sva pravila političkih sustava i kada znamo sve o tim pravilima, onda nam u potpunosti postaje jasno tko i na koji način odskače od tih pravila. U tom trenutku mi možemo ukazati na manjkavost određenog dijela političkog ili bilo kakvog sustava. Međutim, proces ne staje (ili ne bi smio stati) samo na pukom uočavanju. Kada je manjkavi dio stvarnosti uočen, potrebno ga je zamijeniti/nadograditi s nečim drugim što bi određenu ulogu obavljalo bolje od postojećeg. Znači poboljšanje je svrha i cilj kritičkog mišljenja. Iako kritika može biti konstruktivna, može biti i destruktivna, ali i destruktivna kritika također «uništava» u svrhu poboljšanja ili sprječavanja ponavljanja iste greške. Ukratko, kritičko promišljanje je sposobnost da se sagledavajući neki dio stvarnosti razvije znanje i razumijevanje istog te se uoči što ne valja s istim, te se uz to (ako je moguće) iznese određeni prijedlog rješenja u svrhu poboljšanja.

Koji je problem koji se da naslutiti iz navedenog? Znanje se temelji na informacijama koje osoba prima i na načinu na koji su te informacije usustavljene. Nije potrebno samo nakupljati informacije, bitno je povezivati ih, stavljati u međuodnose da se uoče svi mogući detalji. Što je sveukupna cjelina znanja razvijenija i dorađenija, time kritičko promišljanje ima dublji i kvalitetniji oslonac. Ali što ako su informacije, kao temelj, poljuljane? Što ako se ne može više razlučiti koja je informacija bitna, a koja ne, koja je provjerena i istinita, a koja je lažna? Da pojedinac unatoč svemu i dalje održi vlastiti pogled i svijest o problemima trenutnog stanja, suvremeno društvo može kritiku zaustaviti u samom njenom nastajanju, a to je putem prezasićenja informacijama i podacima. Internet (naravno i ostali medijski sadržaji) je u tom slučaju jedno od najmoćnijih sredstava sprječavanja kritike jer pred pojedinca automatski stavlja masivne količine informacija i podataka koje usporavaju razvijanje znanja kao i razumijevanja. Pojedinac koji se nalazi u takvom okruženju otuđen je od stvarne slike stvarnosti te živi u svojevrsnom obliku hiperrealnosti, točnije pred pojedinca se postavlja simulakrum . Poplava svih vrsta informacija uzrokuje osjećaj izgubljenosti u ljudi koji su svjesni da se nalaze u informacijski poplavljenom okruženju, jer oni traže, trude se i trče kroz labirinte informacija. Pojedinac zaslijepljen, distraktiran i zabavljan svime što mu je omogućeno u suvremeno doba putem tehnologije nije u stanju uvidjeti problematiku svoje pozicije – nastaje jednodimenzionalan čovjek. (Marcuse, 1964)

S druge strane, kritičko razmišljanje ima primamljiv dio – onaj koji se pokazuje kao dobar kritičar, ujedno i intuitivno znači da je znalac tog područja kojeg kritizira. Što se događa jest da unatoč velikoj poplavi informacija, ljudi dobivaju osjećaj stvaranja znanja, međutim kvantiteta nije jednaka kvaliteti. Prestižna uloga istinskog kritičara postaje naizgled lako uhvatljiva, a kada čovjek jednom okusi nešto slično kritičkom razmišljanju, ne osjeća potrebu da svoje znanje preispituje. Dolazi do lažnog kritičkog razmišljanja kojeg ljudi prihvaćaju i tako oponašaju istinsko kritičko razmišljanje, pri tome uživajući položaj nekoga tko „zna znanje“. Preispitivanje samog sebe staje, misaoni procesi ne teku već postaju ustajali. Dolazi do sve veće nejasnoće gdje se krije zapravo korijen problema koji nas muči, koji god to bio, jer svatko ima svoju teoriju o tom problemu. Kako izbjeći problem lažnog kritičkog mišljenja? Odgovori na to mogu biti mnogostruki, ali neki od njih bi bili: Prvi korak je osvještavanje problema. Kada je masi ukazan problem onda taj problem mogu prepoznati međusobno jedni u drugima, pa čak i u sebi samima. Time se lišava „prestižna“ uloga lažnog kritičara i gubi se osjećaj zadovoljstva, tjerajući ljude na samorefleksiju. Drugi korak je precizno određivanje učenja kritičkog načina razmišljanja kroz obrazovani sustav. Iako se kritički način temelji na činjenicama, potrebno je puno više od samo činjenica da se on ostvari. Treće je učenje filtracije informacija, što se ne treba u potpunosti temeljiti na preciznom proučavanju svake činjenice koja se pokaže na internetu, nego učenje koji su izvori legitimni, a koji ne. Najbitnije je napraviti promjenu na individualnoj razini. Čim svaki pojedinac postane svjestan mana svog razmišljanja, utoliko i snage koju kritička misao može imati, onda će se promjena na širem planu dogoditi.

Literatura:

Baudrillard, Jean (2001). Simulakrumi i simulacija. Karlovac, Naklada DAGGK. Goffman, Erving (1959). Presentation of Self in Everyday Life. New York, Anchor Books. Marcuse, Herbert (1989). Čovjek jedne dimenzije; Rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva. Sarajevo, Svjetlost.


Tagovi:

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem.

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Shvaćanje pravednosti i politike razlike u djelu Iris Marion Young

Sam esej zamišljen je kao struktura od pet relevantna dijela (bez zaključnog i uvodnog dijela). Prikazati ću teme obrađene u prvih pet poglavlja knjige, uz kratak komentar sadržan u zaključku.

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.