HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

Objavljeno: 19.3.2018 od korisnika posljednji_mocnikanac


HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

Hrvoje Prpić je hrvatski poduzetnik, jedan od osnivača HG Spota i mreže investitora CRANE (Croatian Business Angels Network) te pokretač projekta Trilenium.

Gospodine Prpić, prije nego što krenemo o vašim poduzetničkim pothvatima, najbolje je započeti intervju s kratkim uvodom. Ukratko nam objasnite vaš obrazovni put. Kakav ste bili učenik?

Osnovna škola je prošla relativno mirno, ali je zato srednja škola bila značajan period u mom životu. Išao sam u strukovnu Elektrotehničku školu Nikola Tesla koja se nalazi u Klaićevoj ulici. Najlakše bih svoj odnos prema školi opisao kao - huliganski. Tu je bilo hrpa markiranja, loše ocjene i puno zabave. Mogao bih reći da sam se tada htio samo što više zabavljati. Ali i dalje sam smatrao da sam bio fantastičan iz matematike i fizike, ipak su ocjene iz nekog razloga i dalje bile dvojke i trojke. Mislim da su se profesori povodili s drugim ocjenama pa su smatrali da je i trojka za mene previše. Nakon srednje škole išao sam u vojsku, a nakon toga sam probao upisati na fakultet prometnih znanosti. Cilj fakulteta mi je bio tek toliko da upišem. Kako znaju studenti reći radi Xice. Na svu sreću nisam upao na fakultet.

Što ste odlučili raditi nakon što niste uspjeli upisati željeni fakultet?

Radio sam ove, recimo jednostavnije poslove, kao konobar i kao čuvar u Sokolu. Zarađivao sam čisto dovoljno za preživljavanje. Stjecajem okolnosti dobio sam posao u HNK-u na rasvjeti. To mi je bilo super. Nije se puno radilo, a sa strane sam krenuo prodavati računala preko tadašnjeg Njuškala - Plavog oglasnika.

Pretpostavljam da se tada počela razvijati ideja za HGspot? Kako ste počeli s tim projektom, jesu li počeci bili lagani?

Na početku je taj biznis s kompjuterima bio čisto izvor dodatnog džeparca. Ja sam, dakle, kupovao dijelove računala, onda ih sastavljao. Po računalu zarađivao 10$, što je za mene tada bilo sasvim dovoljno. Recimo da mi je za sastavljanje jednog računala trebalo 2 dana, tako da mi je dnevnica iznosila 5$. Drugi mjesec je bilo već više računala za sastavljanje pa mi se i džeparac povećavao. U 4. sam mjesecu zvao prijatelja da mi se priključi u posao jer nisam mogao financirati kad bi netko zatražio 2 računala i tako se malo po malo razvijao posao. Sredili smo si neki mali prostor od 13 kvadrata gdje smo se igrali na kompjuterima i cijeli dan čekali da nas netko nazove. 1997. godine je tako ozbiljnije započela ideja HGspota.

Zašto naziv HGspot? Kad vam je posao počeo biti dovoljno profitabilan da ste se u potpunosti mogli posvetiti samo njemu? Kad ste postali milijunaš?

Devedeset i sedme godine u studenom dao sam otkaz u državnoj firmi, što je tada bilo nezamislivo, a već u prosincu sam imao prihod od 54 000 kn u firmi. To je prije bila moja višegodišnja plaća. Nedugo nakon toga sam u kešu kupio prvi poslovni auto, jednu Škodu, i to mi je bilo nevjerojatno. To ti je kao da ti sada odeš i s kešom kupiš neku vilu, tako je to izgledalo. HGspot je s vremenom sve više i više rastao pa smo već u drugoj godini poslovanja imali preko milijun kuna prihoda. Tada smo kupili Senso u 2006.godini i krenuli se širiti. Oko 2001. godine mogu reći da sam postao milijunaš. Iste godina sam kupio kuću koja je koštala nekih 150 000 eura, a 2005.godine sam se preselio s obitelji u Australiju.

Zašto ste se preselili u Australiju? Inače ljudi koji odu u Australiju iz Hrvatske više nemaju motiva za povratak. Što je Vas povuklo nazad?

Zaposlio sam profesionalnog menadžera koji je upravljao poslovanjem tvrtke pa sam htio probati nešto novo i to je bila Australija. Bilo je tamo lijepo, ali mi je bilo dosadno. Htio sam nešto raditi. Zato sam se odlučio vratiti u Hrvatsku 2006. godine.

Nakon toga ste ubrzo prodali svoj udio HGspota. Postoji priča da ste to učinili jer nije bila želja da se uloži u vaš veliki i riskantni prijedlog. Koliko je istine u tome?

Ja sam ti još 2002. godine planirao prodati HGspot. Tako da je ubrzo zbog toga zaposlen i menadžer kako bi preuzeo posao, ali i doveo tvrtku do te razine gdje se može prodati. Istina je da je postojao taj jedan veliki projekt. Ideja je bila da se izgradi ogromna zgrada na 10 katova u Škorpikovoj ulici i da u toj zgradi na svakom katu bude jedna trgovina s tehničkom robom. Tako bi na jednom mjestu bilo tko mogao kupiti štogod mu treba od tehnike. Isto tako je bio plan imati jedno zajedničko skladište kako bi se lakše dostavljala roba. Moji partneri se nisu složili jer su rekli da je to preriskantno. Sada vidim da je bolje da nisu složili jer je projekt stvarno bio preriskantan.

Nakon HGspota osnovali ste CRANE - hrvatsku mrežu poslovnih anđela. Kako ste došli na tu ideju?

Kad sam prodavao dionice u HGspotu, prišao mi je jedan Amerikanac koji je tražio startupove u Hrvatskoj. Ja tada nisam imao pojma što su startupi. Kasnije mi je objasnio i predložio da sa Damirom Sobolom, koji je prodao Iskon, pokrenemo Mrežu poslovnih anđela koji bi ulagali u njih. To smo napravili, čini mi se, 2008. godine. Onda smo počeli i investirati. Moj prvi projekt u koji sam investirao bio je offSpace - poznat po iznajmljivanju ureda na kratkoročni najam, već od mjesec dana na dalje, al pružaju i mogućnost iznajmljivanja virtualnih ureda.

Kako najbolje pristupiti poslovnim anđelima? Što nudite potencijalnim startupovima?

Najvažnija stvar je da se ne dolazi samo s idejama. Svatko ima ideju oko nečega, ali nitko ne zna hoće li nešto sigurno proći. Uvijek je najbolje prići s projektom koji je već dokazan u poslovanju i koji ima jasne brojke. Što se tiče ponude, poslovni anđeli nude određeni iznos za neki dio tvrtke, većinom se radi o manjem dijelu. Npr., ako ste dosad zaradili 100 kn, a s pomoći poslovnih anđela planirate zaraditi 150 kn, onda ponudite anđelima 16,6% (25/150kn).

Postoje li neki startupi u koje niste htjeli uložiti, a da ste kasnije zažalili?

Svakako. Repsly i Rimac su najbolji primjeri. Rimac je tada tražio 100 000 eura za 1% firme, a ja sam mu nudio 50 000 eura za 2%. Sada bih svakako prihvatio tu njegovu ponudu, bio je u pravu.

SAD-ovske i Engleske verzije poslovnih anđela (Shark Tank i Dragons Den) imaju svoje vlastite i vrlo gledane TV-emisije. Postoji li šansa da se to dogodi u sklopu nekog hrvatskog televizijskog programa?

Snimljena je pilot epizoda za HTV, ali se nikad nije emitirala. HRT jednostavno nije vidio interes u takvim projektima.

Ubrzo nakon toga krenuli ste s Trillenium projektom. O čemu se radi?

Trillenium je krenuo kao 3D Shopping Mall. Današnja online kupnja nudi iskustvo poput kupovine preko kataloga. Pročitali biste podatke i to je to. Smatram kako budućnosti nije u tome - trebamo nešto puno sofisticiranije, a to je trodimenzionalnost u kupnji. 2009. godine smo pokrenuli projekt, no shvativši da tehnologija nije još dovoljno razvijena, sve je stavljeno na hold dok se ne razvije. Kad je Facebook kupio Oculus Rift, mislili smo da je to to. Ipak, ispostavilo se da ni Facebook nije uspio progurati takav način kupnje kako spada pa smo odlučili još pričekati.

Znači da je taj projekt ustvari neprofitabilan? Mislite da može zaživjeti?

Da. Takva tehnologija će sigurno biti budućnost kupnje. To ti je primjerice kao da želiš kupiti mobitel i vidiš kako bi ti izgledao na stolu ili želiš kupiti cipele i vidiš kako bi ti stajao na nozi, a da pritom ne moraš ići u trgovinu. Proizvod se skenira i prikazuje uživo u virtualnoj stvarnosti. Problem predstavlja to što je zasad cijeli taj posao jednostavno preskup. Naša će tehnologija biti 200x jeftinija i 100x brža od postojeće. Tako da zasad još uvijek čekamo. Troškovi održavanja Trillenium projekta nisu veliki. Možemo čekati idućih 20 godina s aktivacijom.

Sada tematika koja će sigurno zainteresirati studente. Kad ste prvi puta čuli za kriptovalute i kako ste ušli u taj svijet?

Za njih sam prvi puta čuo 2013. godine kad mi je jedan frend predstavio Bitcoin. On je imao servere koji su se koristili Bitcoin nodovima i testirali koliko su određeni serveri brzi i onda je kasnije Bitcoine slao u smeće (smijeh). Danas se može pričati da su tada potencijalno i milijuna kuna tako bacani u smeće. Ali to je bilo tada, nije se moglo znati da će to vrijednost biti toliko velika. Kasnije smo dodatno proučili cijelu priču oko kriptovaluta i planirali smo napraviti burzu. Nedugo nakon toga, Bitstamp je dobio licencu od EUZ za licenciranu burzu. Shvatio sam da cijela priča ide prema regulaciji i kako Bitcoin neće nestati pa sam uložio i prve novce.

Kolika je bila vrijednost Bitcoina kad ste prvi puta uložili? Jeste li se odlučili i za neke druge, tzv. alternativne kriptovalute?

Prvi puta sam uložio u Bitcoin kad je bio na 300$ tako da sam u jednom trenutku prošle godine bio 60x u plusu. Godinu dana nakon Bitcoina krenuo sam ulagati u Litecoin i Ethereum koji će sigurno ostati na tržištu duže vrijeme.

Značajne kriptovalute na tržištu su također Ripple i Cardano, ali javnost ih vaš i ne favorizira previše. Koji je razlog tome?

Ripple krši cijelu filozofiju kriptovaluta, oni su centralizirani. Jesu blockchain, ali centralizirani te zbog toga ne čudi njihova povezanost s bankama, a prva intencija ove tehnologije jestn odvajanje od banaka. Nikako ne mogu simpatizirati Ripple upravo zbog toga. Što se tiče Cardana, oni puno obećaju, ali ne vjerujem da ta obećanja mogu ispuniti.

Okosnica kriptovalute, kao što ste ranije spomenuli, je Blockchain tehnologija. Što mislite o njoj? Kako biste tu tehnologiju objasnili na najjednostavniji mogući način?

Blockchain je fantastična tehnologija! Vrh vrhova! To je sigurno budući internet. Za objašnjavanje Blockchaina uzet ću primjer korištenja Bitcoina jer je najjednostavniji. Recimo, držiš novac u banci i u jednom trenutku ga šalješ meni. Taj novac šalješ preko banke. Ti tijekom slanja novca vjeruješ da će banka upisati da si ti poslao novac, a ja vjerujem da će meni taj novac doći. To što banka upisuje zove se ledger. Banka kroz taj ledger uvijek tijekom slanja novca uzima sebi određeni dio novca radi upisivanja ledgera, a isto tako može vidjeti sve transakcije koje se vode preko nje. Banka je ustvari tu kako bi se riješio problem koji bi jedna osoba imala spram druge, ona je tu kao faktor povjerenja da će nas novac uistinu doći na mjesto koji želimo. Zato ne vjerujemo manjim bankama jer prema njima nemamo veliko povjerenje. Bitcoin je riješio taj problem povjerenja kroz blockchain tehnologiju. Prilikom transakcije, taj ledger se upisuje u tisuće drugih računala u obliku koda tako da se daje apsolutna sigurnost da će novac doći s jednog računa na drugi. Nitko novac ne može skinuti s računa jer to predstavlja matematički nerješiv zadatak. Ta se cijela transakcija na tuđim računalima u obliku koda potvrđuje kroz tzv. mining koji kroz snagu računala održava cijeli sustav. Blockchain tehnologija ustvari pruža najsigurniji način transakcije.

Tijekom mininga se stvara određeni block u obliku kriptovalute kao nagrada za sve minere. Koliko se isplati baviti miningom u Hrvatskoj

Mining sigurno neće biti isplativ u budućnosti jer će se uskoro nadograditi tehnologija održavanja sustava. Da ne ulazim previše u detalje. Ethereum uskoro ulazi u tehnologiju proof of stake umjesto sa proof of work, što znači da će cijena održavanja sustava biti nemjerljivo manja. To bi značilo da cilju jednu mrežu ne mora održavati tisuće računala, nego samo nekoliko. Također to znači da će od 1000 kompjutera koji se trenutno bave miningom njih 999 biti bespotrebno. Ići će ili u smeće ili u prodaju. Da skratim priču, kroz novu tehnologiju će održavanje sustava biti nekoliko tisuća puta jeftinije, sigurnije i efikasnije.

Trenutno na tržištu kriptovaluta postoji preko 1500 različitih kriptovaluta. Postoji li šansa ili mogućnost za stvaranjem CroCoina?

Svaki se coin može napraviti u dvije minute, to je stvarno najmanji problem. Mislim da je prije svega potrebno objasniti razliku između coina i tokena. Coin je potpuno nova tehnologija, a na bazi coinova i njegove tehnologije možemo napraviti tokene ako ta tehnologija to dozvoljava, kao što primjerice dozvoljava tehnologija Ethereuma i NEO-a. Postoji jako puno tih tokena, ali i coina koji su danas na tržištu potpuno beskorisni. Rekao bih 95% tokena služe apsolutno ničemu, a da većina coina tu dolaze kao raznorazne spekulacije ili imitacije već istih sustava. Većina takvih coinova i tokena propadaju zbog neinovativne tehnologije i lošeg vodstva, ali se zbog velikih financijskih ulaganja u marketing nekako proguraju u tržište. Tako da možemo vidjeti da nekvalitetne kriptovalute, zbog jednostavnog zakona ponude i potražnje, dostignu veliku vrijednost radi jakog marketinga, a da pritom nemaju ništa novog za ponuditi. Zato mislim da ne postoji nekakva mogućnost pojavljivanja nekog oblika CroCoina jer ne pruža ništa novo.

Nesigurnost tržišta u vidu naglih dizanja i spuštanja vrijednosti mogla se nedavno vidjeti na primjeru Bitcoina kojemu je cijena s 20 000$ pala na 6 000$. Kako to komentirate te ujedno kako komentirate budućnost Bitcoina kao vodeće kriptovalute?

Nimalo se ne bojim budućnosti Bitcoina. Točno se zna zašto je tržište toliko palo. Jedan veliki investitor je zbog sudskih troškova prodao 650 milijuna dolara vrijednosti bitcoina te se tržište nakon toga moralo stabilizirati. Njegove transakcije na Krakenu tek su nedavno pronađene te se sada zna jasan razlog. Tržište će se s vremenom postupno oporavljati i vjerujem da će Bitcoin na kraju godine imati cijenu 15-20 000 dolara. Što se tiče neke dugoročnije procjene, u narednih 5-10 godina cijena Bitcoina bi trebala biti oko 100 000 dolara. Isto tako, ne vjerujem da ijedna kriptovaluta može prestići Bitcoin upravo zbog toga što je on tu već predugo i stvorio je brend. Kad ljudi pričaju o kriptovalutama, oni ustvari pričaju o Bitcoinu te će zbog toga prvo kupiti Bitcoin.

Postoji jedna zanimljiva dosjetka koja mi se osobno sviđa, a to je da Bitcoin predstavlja Zdenka sir kriptovaluta (smijeh). Može li Bitcoin postati sredstvo plaćanja?

Odavno se zna da Bitcoin nikako ne može postati sredstvo plaćanja jer je transaction fee prevelik. Bitcoin može služiti za neke veće kupnje, recimo automobila ili kuće, ali se preko njega ne može kupiti recimo kava. Za kupnju kave bi mogle služiti neke manje kriptovalute, primjerice IOTA pruža dosta dobru tehnologiju koja bi to mogla pokriti.

Možete li otkriti koje sve kriptovalute imate u svom digitalnom novčaniku?

Nikakav problem. Zasad imam Bitcoin, Litecoin, Ethereum, Blackmoon i DADI.

Osim financijskog sektora, koji sektor bi mogao prvi prihvatiti blockchain tehnologiju?

Pravni sektor. Kroz njega možemo rješavati određene kupoprodajne ugovore za auto ili kuću, a ujedno možemo preko njega pohranjivati i čuvati određene podatke. Isto tako, blockchain tehnologija će biti primjenjiva na zdravstveni sektor gdje će pojedinci imati mogućnost kontrolirati svoj zdravstveni karton te primjerice liječnicima pokazivati informacije koje žele.

Što preporučujete studentima ako žele investirati u kriptotržište?

Definitivno preporučujem da uđu u taj svijet. To ne znači da moraju financijski investirati, ali to znači da bi se trebali informirati o čemu se sve to radi. Ako se nakon informiranja odluče financijski investirati u tržište, najvažnije je provjeriti koju novu tehnologiju nudi coin te tim koji upravlja. Ukoliko se to radi o hrpi programera onda ne vidim potencijalnu dobit. Ako se radi o iskusnim poslovnjacima, oni svakako predstavljaju zanimljiv potencijal za ulaganje.

Pričom o investiranju i novim tehnologijama uveli smo nas u priču o poduzetništvu i budućnosti. Kakav je stav hrvatske politike prema poduzetnicima? Postoji li u RH razvijeno kapitalističko tržište?

Općenito je u Hrvatskoj stav prema poduzetnicima vrlo negativan, a državna politika samo prednjači prema tome. Porezi su stvarno preveliki, a infrastruktura koja se pruža poduzetnicima gotovo je nikakva. Većinom se sve temelji na tome da nam uzimaju puno, a ne daju ništa. Što se tiče tržišta, kako možemo pričati o kapitalističkom tržištu kad država direktno vodi preko 50% gospodarstva, 75% je na neki način povezano s državom? To je suprotnost slobodnom tržištu. Mi sigurno ne živimo u kapitalističkom tržištu.

Možda je jedan od glavnih razloga manjka simpatije prema poduzetnicima slabi gospodarski oporavak nakon velike krize iz 2008. godine te male plaće uz nesiguran posao koji nude današnja privatna poduzeća. U principu generalna percepcija je da su radnička prava u Hrvatskoj poprilično slaba. Što mislite o tome?

Znate li koje je najbolje rješenje da radniku bude dobro? Manjak radnika koji ga mogu zamijeniti. Ukoliko neki radnik želi sigurnost i komfor unutar posla, onda on to treba zavrijediti svojim kvalitetama. Google, Apple, Facebook ne nude svojim radnicima velike plaće, besplatnu hranu, dobar i ugodan working space jer je to netko propisao, nego zato što svim sredstvima žele zadržati kvalitetne radnike. Problem je hrvatskog društva krivo gledanje na teškoće. Zbog starog sistema postoji navika da svatko ima posao bez obzira na to što pruža, a danas se ipak treba boriti za svoje mjesto kroz pravila tržišta. Osim, naravno, u državnim tvrtkama koji imaju svoj drugačiji način zapošljavanja. Poanta je da treba brinuti na vlastitoj edukaciji i da će obrazovani pojedinci pronaći mjesto na tržištu.

U zadnjih nekoliko godina svjedoci smo većih tehnoloških inovacija koji su promijenili način življenja, bilo to da govorimo o sve većoj dominaciji interneta, mobitela, pojavi električnih automobila itd. Kako vidite svijet za 10 godina? U kojem sektoru će se dogoditi najznačajnije promjene?

U idućih 10 godina će se sigurno revolucionizirati promet. Čitao sam jednu studiju koja kaže da će 97% vožnje biti dijeljeno, što znači da ćemo se voziti zajedničkim autima posredstvom određenih aplikacija. Kada bi znali da je cijena dijeljenog automobila 25 lipa po kilometru, a 75 lipa po kilometru za ukoliko uzmete cijeli automobil samo za sebe onda se postavlja jasna računica i logično je da nitko neće imati svoje automobile, osim najbogatijih koje ne zanima ušteda. U jednom trenutku će se zabraniti vožnja automobila iz sigurnosnih razloga jer će auti sami voziti. Takvu tehnologiju već sada možemo vidjeti u TESLA i RIMAC automobilima. Automobili neće biti ništa skuplji nego danas, ali će biti izuzetno glupo posjedovati ih. Isto tako će i transport biti mnogo jeftiniji. Postoji mogućnost da naša naručena roba dođe sat vremena nakon online narudžbe putem nekog oblika prijevoza putem drona ili samovozećih automobila.

U kojem još sektoru vidite pomake?

Umjetna inteligencija će sigurno biti pametnija. Očekuje se da više neće biti liječnika opće prakse nego da će rutinizirane dijagnoze postavljati računala, a da će ljudi preuzeti specijalizirana i subspecijalizirana zanimanja, primjerice kirurg za određenu bolest na očima. Školovanja za takva zanimanja bi mogla trajati i do 40-te godine života.

Postoji veliki strah da će sve veća robotizacija društva dovesti do toga da će veliki dio stanovništva izgubiti svoj posao. Kako riješiti taj problem?

Nestat će entry level poslovi koji su u procesu nestajanja već 300 godina. Svaki razvoj dovodi do toga da neki poslovi više nisu potrebni, to je logično. Prije dvadesetak godina bilo je normalno da netko ima samo osnovnu školu i da nađe posao, a danas za 300 000 ljudi s osnovnim školom govorimo da su tržišno neupotrebljivi, a ljudi sa samo srednjom školom sve brže se približavaju istom problemu. Edukacija će zato trajati sve duže i duže te će biti sve specijaliziranija. Danas čak ni fakultetska diploma ne znači sigurno zaposlenje, ako samo to znanje nije dovoljno specijalizirano za određeno područje. Moramo znati da promjene donose prilike,a ne prijetnje. Promjenama se treba prilagoditi i vidjeti načine na koji nam one mogu pomoći, a ne samo slijepo gledati na opasnost. Ako se dobro pripremimo unaprijed onda će sve biti lakše.

Tehnološkim razvojem ljudi sve dulje i dulje žive, a kvaliteta života je sve veća. Većinu jednostavnijih poslova u budućnosti će preuzeti roboti. Kako će se stvoriti mogućnost da ljudi uopće imaju posao na temelju kojeg bi zarađivali za život? Je li konačno rješenje ideja univerzalnog osnovnog dohotka (universal basic income)?

Universal basic income će u budućnosti sigurno zaživjeti u nekom obliku, ali ne vjerujem da će tijekom aktivacije biti najprihvaćenija mjera zato što će standard života biti nemjerljivo bolji. Basic income omogućava svakom pojedincu dovoljno novca da preživi kroz mjesec dana života, ali mu ne dozvoljava luksuz. Ono što su prije 50 godina ljudi smatrali bogatstvom, danas ljudi smatraju siromaštvom, a razlog tome je golemi napredak u standardima življenja. Vjerujem da će ljudi kroz basic income imati puno bolje uvjete za život nego što ima današnja srednja i visoka klasa, ali će se osjećati da žive lošije jer neće imati pristup nekim privilegijama što imaju određeni ljudi na vrhu tržišnog lanca. Primjerice, s basic incomom ljudi će normalno moći koristiti obrazovne i prehrambene usluge, ali si neće moći priuštiti luksuznu vožnju, novo srce ili sofisticirani lijek protiv raka.

Kako će izgledati poslovi budućnosti?

U budućnosti će prevladati sve što je vezano uz kreativnost, umjetnost i sport. Teške poslove obavljat će roboti.

Mislite da će u budućnosti kapitalizam dovesti do stvaranje grčke društvene utopije?

Pa da. Kapitalizam će kroz svoj razvoj omogućiti ljudima da se bave filozofijom, umjetnosti, sportom i modom, dok će roboti biti u funkciji robova. Da, neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju.

Za kraj još dva pitanja. Što znači biti poduzetnik?

Biti poduzetnik znači biti slobodan. To je drugačiji tip života. Neke stvari su puno negativnije, npr. ne znaš hoćeš li dobiti plaću za svoje tad i tad, ali je lakše stisnuti 16 sati rada te vikende kad znaš da radiš za sebe. Sloboda je najvažnija odlika poduzetništva.

Što biste savjetovali svim studentima vezano uz njihovo studiranje i buduće stupanje na tržište rada?

Studenti moraju odrediti svoje ciljeve i nikako ne kopirati tuđe. Nekome je cilj zaraditi novac, nekome da bude uspješna balerina, a nekome da radi 8 sati normalan posao i da ima skladnu obitelj. Važno ga je odrediti i truditi se doći do njega. Samo ih nemojte kopirati.


Tagovi: bitcoin budućnost kriptovalute blockchain tehnologija poduzetništvo

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Feldstein (1997.) zaključuje da su: *…Mnoge gluposti i besmislice učinjene u ime kulturnih razlika ili osjetljivosti spram drugih, a neke od njih su autoritarne i nedemokratske.*

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem.

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Feldstein (1997.) zaključuje da su: *…Mnoge gluposti i besmislice učinjene u ime kulturnih razlika ili osjetljivosti spram drugih, a neke od njih su autoritarne i nedemokratske.*

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.