ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

Objavljeno: 13.3.2018 od korisnika lambert


ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

Gdje bi trebale biti granice Europske Unije? Je li EU – imperij?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem. Autor smatra kako Europska unija doista predstavlja oblik modernog imperija, a kako bi pokazao opravdanost ove teze, najprije ćemo postaviti opću definiciju imperija, zatim usporediti ključne karakteristike države i konačno ih usporediti u kontekstu imperijalne Europske unije. U samom pitanju određenja granica zastupam mišljenje dano od strane Damira Grubiše u djelu Politološke dvojbe o Europskoj uniji: Potraga za određenjem, gdje kaže kako granice ne smiju postojati jer kada bi ih bilo Europa se vraća u definiciju države, pa ćemo temeljno s njegovim djelom i razvijati daljnju raspravu u članku.

Kako bismo uopće mogli raspravljati o tome je li Europa imperij, prvo si moramo postaviti pitanje što je zapravo imperij? Koji su uvjeti da bi neku državu ili političku strukturu mogli nazvati imperijem? Započet ćemo objašnjenje ovog politološkog fenomena distinkcijom istog od državne strukture. Što ima, ili pak nema imperij, a da država ima? Četiri glavne karakteristike svake države su teritorijalnost, suverenitet, legitimacija i monopol vlasti. Prvo u čemu možemo bitno razlikovati imperij od države jest u pitanju teritorija. Imperij vodi imperijalističku politiku, dakle ima poriv za konstantnim širenjem moći i utjecaja, ne ostavljajući tako prostora za postavljanje granica. Kao primjer djelomičnog nepostojanja granica poslužit ćemo se djelom Josefa Thesinga: „Europska unija kao zajednica vrijednosti“, u kojem on utvrđuje neke krajnje točke prostornog razgraničenja - na zapadu granicu čini Atlantski ocean zajedno s otocima Velikom Britanijom, Irskom i Islandom, na sjeveru to je točka koja se nalazi četiri kilometra od Nordkappa, dok je na jugu to Sredozemno more, odnosno u zapadnom Sredozemlju to je granica od Dardanela kroz Mramorno more do Bospora. Problem predstavlja razgraničenje prema istoku. Geografsku granicu postavljenu u 18.stoljeću predstavlja gorje Ural, no upitno je koliko je to točno i koliko se ta granica održala do danas. Isto tako, pitanje koje se povlači uz granice je, jesu li one samo geografske ili možemo govoriti i o kulturološkim granicama? Uzevši u obzir i kulturološke razlike između naroda, opet dolazimo do upitnog područja granice na istoku. Gledajući ostatak Europe možemo reći kako narodi dijele istu ili sličnu kulturu, glavni izvor kulturnih vrijednosti nalazi se u Bibliji, slobodi, jednakosti, toleranciji i demokraciji (Thesing, Europska unija kao zajednica vrijednosti, 2007: 10), dakle "Europska se unija postupno nastoji utemeljiti u univerzalnim vrijednostima koje je obznanilo prosvjetiteljstvo". (Prpić, Politologijske pretpostavke pridruženja Hrvatske Europskoj Uniji, 2004: 48) Otvoreno pitanje ostaje istočne granice i koliku ona zapravo kulturološku barijeru povlači za sobom, te koliki je izazov zapravo ukorporirati kulturu utemeljenu na različitom temelju u staru općeprihvaćenu europsku kulturu. Sama struktura moći i vlasti, sadržana u Europskoj uniji, kroz razne sporazume i konsenzusne dogovore, prije samog pristupa, traži od društva da se prilagodi većini, u ovom slučaju to bi značilo da se istočna kultura, u trenutku kada će postati europskom, mora prilagoditi europskim vrijednostima i standardima, čime je europska vlast zapravo zadržala stanje sigurnosti koje predstavlja prema drugim članicama Europske unije. Na taj je način osigurano sigurno širenje na upitna područja i samo se nastavlja trend ne postojanja granice. Valjanom pravnom regulacijom, Europska unija širi svoj teritorij sve do krajnje granice na istoku koju predstavlja Rusija. Zašto baš Rusija predstavlja krajnju istočnu granicu? Rusija je sama po sebi imperij, svijet za sebe, te se kao takav neće dovesti pod vlast drugog imperija, jedino što se događa jest pitanje rubnih država i njihove pripanosti. Pripadaju li Europi ili po kulturi srodnijoj Rusiji.

Ono čemu Europska unija teži je širenje moći i stapanje postojećih država u jednu cijelinu s vlastitim idealima, što vodi do pitanja suvereniteta unutar nje same. Ono ključno je pitanje raspodjele vlasti, u imperiju ne postoji ravnopravna vlast, sve članice ili sastavnice ne uživaju jednaka prava i nemaju iste zadaće, što isto tako možemo poistovjetiti sa strukturom zadanom u Europskoj uniji. Iako postoje Europske institucije u kojima svaka od članica ima pravo na svoje mišljenje i može sudjelovati u donošenju odluka, surova je realnost da glavne odluke donosi svega par država, ili čak samo jedna predsjedavajuća država te se na taj način se postavlja dominantom nad drugima. Dakle sam sustav donošenja odluka u Europskoj Uniji predstavlja "transnacionalni sustav pregovaranja kojim dominira elita". (Grubiša, Politološke dvojbe o Europskoj uniji: Potraga za određenjem, 2011: 73). Takvim načinom vladanja i odlučivanja štite se već unaprijed konstruirani europski ideali i vrijednosti. Stvara se sklonost prema univerzalizaciji, svi narodi i sve članice u Europskoj uniji prate šablonu datu od strane vladajuće manjine u kojoj postoji vremenska manipulacija. Prošlost, sadašnjost i budućnost tumače se u novim okvirima. Idealizirana slika budućnosti služi kao opravdanje postupaka i odluka u sadašnjosti, dok prošlost i pojave i fenomeni koji se pojavljuju u sadašnjosti, a koji ne odgovaraju toj idealističkoj slici budućnosti, se marginaliziraju i preoblikuju kako bi opet mogli služiti općem idealu i vrijednostima. Ključno u svemu tome je zapravo stvaranje svijesti u državama pripadnicama, kako je sam čin uključenja u Europsku uniju, čin oslobođenja od prijašnje loše vlasti i čin stvaranja reda, mira i stabilnosti. (Raos, Imperij kao predmet politološke analize, 2008: 84-87).

Kako je već navedeno, u samom činu pristupanja Europskoj uniji leži zahtjev za prilagodbom. "Iskustva uspostavljanja Europske unije tako upućuju na to da pridruživanje toj političkoj tvorbi pretpostavlja kritičko propitivanje vlastite prošlosti i spremnost na promjenu vlastita društva."(Prpić, Politologijske pretpostavke pridruženja Hrvatske Europskoj uniji, 2004: 49). Kao sastavnicu društva možemo ubrojati i pravni sustav neke države. Dakle, u samom činu prilagodbe društva dolazi i do prilagodbe pravnog sustava tako da bi se on čim više slagao sa postojećim europskim pravnim sustavom i njegovim normama. Postavljanjem ultimatuma prilagodbe i usvajanja novih zakona, u državama pristupnicama dolazi do stvaranja strukture moći u kojoj se zakoni države podređuju zakonima Europske unije stvarajući tako nadnacionalne zakone i dajući odlučujući glas, imperijalnim, Europskim tijelima. Iako se na taj način Europska unija postavila kako bi očuvala sigurnost na toliko velikom prostoru i između različitih naroda, samim tim činom dovela je do stanja stalne nesigurnosti u međuljudskim i međunacionalnim odnosima, upravo suprotno od početne ideje. Samim time što su nacije u konstantnim napetim odnosima i nalazi se na rubu (ne)sigurnosti, više se oslanjaju na politiku, te time zapravo osiguravaju monopol i legitimitet moći i vlasti.

Kako bi dodatno argumentirali činjenicu da je Europska unija zapravo imperij, ključno je u ovom trenutku napraviti distinkciju između legitimne i legalne vlasti. Analizirajući državnu vlast dolazimo do ključnog pojma njezinog postojanja, legitimnosti. Pojam legitimnosti označava da se stanovništvo neke države dobrovoljno slaže s vlašću, te da je smatra neophodnom za daljnji opstanak društvenog poretka i društva općenito. Razlika između legitimne i legalne vlasti jest da je legalna vlast temeljena isključivo na zakonima i stvorena sukladno sa zakonima, ali ne traži se pristanak stanovništva te je na neki način prisilna, dok je legitimna vlast, vlast koja je “odobrena” od strane građana te iz njihovog povjerenja crpi legitimitet. Za Europsku vlast rečeno je kako je legalna iz razloga što se nameću zakoni doneseni od elitne manjine kako bi regulirali i održavali mir unutar cijele strukture, nakon što su stvoreni uvjeti nesigurnosti. Takvo donošenje zakona opet izaziva nezadovoljstvo kod nekih, što pokreće pitanje same sigurnosti u međuljudskim odnosima, tvoreći tako napete odnose među istima i opet zatvarajući krug i tako dajući mogućnost da se legalna vlast održava, potencijalno bez nužnog legitimiteta.

Nadalje, kako bismo potvrdili da je Europska unija uistinu oblik modernog imperija, još ćemo jednom istaknuti bitne karakteristike koje smo prepoznali kao imperijalne u samoj strukturi Europske Unije. Sama Europska unija, kao politička tvorevina, uistinu nema granica, barem ne strogo određenih. Unutar zemalja članica, granice su regulirane Schengenskim sporazumom, kojim se i ljudi i roba mogu kretati slobodno kroz cijeli teritorij obuhvaćen Europskom unijom. Jedino gdje postoji kontrola jest u zemljama koje su trenutno zadnje članice, odnosno koje predstavljaju rubne krajeve Europske unije, odvajajući je tako od zemalja nečlanica. Ta rubna područja imaju mogućnost pristupanja, samo što pristupanje zajednici za sobom povlači i nekoliko uvjeta. Ključni uvjeti koji prema autorovom mišljenju pokazuju imperijalnu težnju Europske politike su: prihvaćanje "europske standardne kulture", gdje se slažemo sa Thesingom koji kaže kako se njezini temelji nalaze upravo u kršćanstvu i prosvjetiteljstvu, zatim prihvaćanje i preoblikovanje postojećeg pravnog sustava u onaj sukladan europskom, kako bi se zadržala suverenost europske poltike, te poslijednje spremnost na to da država u nekim pitanjima više nema poslijednju riječ, već da je za to odgovorna vladajuća poltička elita Europske unije. No, valja istaknuti da unatoč svim ograničenjima i svim uvjetima postavljenim kod samog pristupanja Europskoj uniji, oni služe višoj svrsi,a to je ujedinjenje naroda s pokušajem smanjenja mogućnosti ratovanja između tih istih naroda. Europska unija kao politička zajednica i kao zajednica vrijednosti treba težiti suglasju i daljnjem razvoju. Pogotovo kako je opće poznato da je Europa oduvijek bila tlo na kojem je započinjao razvoj modernog društva i civilizacije. To je ono što u Europi zapravo stvara povijesno i kulturno jedinstvo, tri ključna grada ljudske povijesti, Atena, Rim i Jeruzalem, iz kojih i proizlaze temeljne "europske" vrijednosti. U Grčkoj se razvio rani oblik demokracije, temelj današnje politike i glavno sredstvo u rješavanju političkih nesuglasica i sukoba. Rimljani su razvili vlastiti pravni poredak, koji je temelj ne samo europskim državama, već i brojnim drugim svjetskim državama. Osim pravnog poretka, uspostavili su institucije, organizirali porezni sustav, stvorili upravu, te općenito novčano gospodarstvo, čime su date šablone za sve daljnje državne strukture. Valja napomenuti kako je Rimsko carstvo, kao i Europska unija, u sebi spajalo različite kulture te se već od tada razvija zapravo međunarodni europski sustav trgovine i suradnje. Poslijednje mjesto na koje se treba osvrnuti je Jeruzalem. Mjesto od kuda potječe Biblija, a s obzirom da je većina srednjoeuropskih naroda preuzela latinsko kršćanstvo, sve daljnje državne tvorevine i temelji za današnje političke strukture i njihove temeljne vrijednosti, izvor pronalaze upravo u Bibliji. Na taj je način zapravo kršćanstvo jedno od ključnih obilježja na koje se Europa poziva. Na njihove temelje i ostavštinu Europa bi se zapravo trebala osloniti, te nastaviti razvoj i utjecati na udružene zemlje kako bi i ta imperijalna politika mogla uroditi nečim dobrim, novim kulturnim napretcima primjerice, a ne samo da se politika svodi na puko ograničavanje moći i borbu za općom prevlasti i vlasti nad narodima.

Zaključujemo da Europska unija, iako prozvana ekonomskim divom, političkim patuljkom i sigurnosnim crvom, što se kosi sa tradicionalnim tumačenjem imperija i imperijalizma, ipak je svojevrstan eksperiment modernog imperija sa nekim tradicionalnim karakteristikama. Koncept Europske unije ne samo da je u očima autora imperijalistički, već smatra da upravo od tud proizlazi snaga i uspješnost Europske unije. No, kako bi se održao stabilan razvoj Europske unije, ona bi se trebala prestati širiti i privremeno postaviti granice kako bi bila u mogućnosti riješiti moralna, politička i pravna pitanja koja ju spriječavaju u stabilnom rastu (kao što je, primjerice, pitanje legitimiteta vlasti) i tako se spasiti od implozije koja je dovela mnogo veće, mnogo starije i mnogo stabilnije imperije u propast.

Literatura:

Josef Thesing: "Europska unija kao zajednica vrijednosti", Zagreb: Konrad Adanauer Stiftung, 2007. Višeslav Raos: "Imperij kao predmet politološke analize", Suvremene teme, Vol 1 (2008), br. 1: 76-90 Ivan Prpić: "Politologijske pretpostavke pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji", Anali HPD, Vol 1 (2005), br. 1: 43-52 Damir Grubiša: "Politološke dvojbe o Europskoj uniji: potraga za određenjem", Politička misao, Vol 48, br. 2, str 61-90

Ivan Patrick Lambert


Tagovi: europa misao eu imperiji međunarodni odnosi europska unija euro geopolitika

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Shvaćanje pravednosti i politike razlike u djelu Iris Marion Young

Sam esej zamišljen je kao struktura od pet relevantna dijela (bez zaključnog i uvodnog dijela). Prikazati ću teme obrađene u prvih pet poglavlja knjige, uz kratak komentar sadržan u zaključku.

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.