Djevojčica s mnogim očima

Objavljeno: 16.3.2018 od korisnika dbu_


Djevojčica s mnogim očima

Bijaše jednom bivala u svojoj čudnosti malena djevojčica. Sedam rođendana do sada je proslavila, a boju svoje odjeće voljela je usklađivati uz zelenu boju očiju. Bila je lijepa, duge crne kose svezane u kikice, a lice joj bijaše prekriveno mnogim očima. Voljela je miris šećerne vate i dodir površinske napetosti mora. Nije imala braće niti sestara, a od svojih mnogih očiju sramila se svoje neobičnosti. Razapeta između dosade i samoće povlači se pod mekanu sigurnost dugih i tihih noći, gledajući kroz prozor zvijezde, a onda napokon gledajući i svoje snove kroz te svoje mnoge oči, kao kroz prozore koji odjeljuju dva različita svijeta. Njeni su snovi bili u mnogome slični zvijezdama, bilo ih je toliko da ih nije mogla izbrojati, a svjetlili su jednakim upornim i nepobjedivim sjajem. S mnogo očiju vidjela je mnogo, no od straha, ne otvaraše ih uvijek sve. Pa čak niti u snovima. S dva otvorena oka tako je živjela djevojčica, misleći kako sreća je jer se s dva oka mogu čak razaznavati boje, i tako se s time ona zadovolji. Jer ako otvori koje oko više bit će očito kako ovaj svijet nema mjesta za nju. Nitko se ni ovako ne želi s njom družiti, te oči iako su zatvorene i dalje su vidljive, ta posvuda su po njenom rumenom licu. A zvijezdama se pak može pridružiti jedino kada utone u snove. Bijaše to tako da bi se utonuće u san njoj manifestiralo više kao izdignuće, trenutak kada može napipati svoja krila, a ponekad kroz koje oko više i škicati. Tako je djevojčica shvaćajući sigurnost i slobodu koju joj pruža njen nestvarni let po prostoru i vremenu, osim dva oka, jednom otvorila četiri. Pogleda tada oko sebe i uoči perspektivu drugačiju, opazi kako pliva kroz ljubičaste oblake zajedno s meduzama i pticama, s kitovima koji su imali brkove i gusjenicama koje su imale čupavu kosu. Zna djevojčica da su snovi čudna pojava, no zapita se pomalo zabrinuto; da li je ovo san ili java? Odluči se u to ime dotaknuti jednu vlat meduzine kose, ali ispusti krik od boli. Može li zaista osjet boli biti tako intenzivan u snu? I koga to onda boli ako vlastito tijelo spokojno spava na prvom katu njene rodne kuće? To bi značilo kako su njena fizička i mentalna stvarnost izgubile konekciju. Ili konekcija nikada nije niti postojala... Razmišljajući tako, opazi stonogu koja na harfi svira vrlo lijepu melodiju, no udaljava se pa se djevojčica odluči uputiti za njom. Navodeći tako put, stonoga smireno svojim nogama probiraše po žicama. Djevojčica opčinjena zvukom, otvori još očiju, a u tom trenutku shvati kako smjer njihova puta vodi ka velikim vratima. Ubrzo, vrata se otvoriše. Bila su to velika crna željezna vrata a motivi ukrasa po njima činili su se poput paukove mreže. Primjeti kako ovdje žive sjene na čijim glavama umjesto ušiju rastu čavli. Bilo je to prostranstvo guste šume s visokim deblima, toliko visokim da je obzor bio sačinjen od gustih krošnji ispod kojih su plesale utvare s crnim plaštevima. Djevojčica se uplaši i odluči obratiti stonogi, koja je i dalje bezbrižno probirala po svojoj zlatnoj harfi. Kada pokuša izreći svoje pitanje, iz njenih se usta začuju piskutavi neartikulirani zvukovi. Da li je zaboravila pričati? Ili ovdje mogućnost sročavanja nije moguća? Na koji da način uspostavi komunikaciju sa stonogom i da li je moguće za ove sve događaje pronaći značenje, čak i kada bi uspjeli pronaći zajednički jezik? Razmišljajući tako, strah od utvara natjera ju da otvori još očiju. Opazi sada da šuma ćuti dvorac, debelih sivih bedema, a na njima stajaše crne vrane i oči im bljeskaše. I drveća su počela razotkrivati svoje oči, i djevojčica osjeti olakšanje, jer, pomisli, sada se nalazi među drugima koji također imaju mnoge oči, više se ne osjeća neobično već ugodno. Pomisli na razumijevanje i osjećaj sigurnosti. Stonoga se i dalje kretala prema ulaznim vratima dvorca, a djevojčica sada shvati kako zvuk harfe ne prati svojevoljno, već kao da ju put vuće, ili možda zvuk, ili ju je stonoga začarala? Što se događa? Zašto ne može pružiti svoje korake prema drveću ka kojemu silom želi kročiti? Odlučuje da ne želi više slijediti stonogu, pa kako je moguće da u snu može raditi nešto protiv svoje volje? Razmišljajući tako, opazi kako i ona i stonoga prolaze kroz ulazna vrata dvorca. Uđoše u veliku halu s mnogim velikim prozorima, između svakog prozora stajale su drvene police pune knjiga, a sa stropa su visili stakleni lusteri s crvenim perlicama. Prostorija je bila jako lijepa, pa djevojčica otvori još očiju. Opazi u tom trenutku kako se stonoga ispred nje počela izvijati, tako silovito sve dok se ne preobrazi u zmiju. Prestade tako milozvučna melodija harfe, i sada sve što je djevojčica mogla čuti bilo je otrovno siktanje zmije ispred njenih mnogih očiju. Djevojčica bijaše prestravljena, jer očit joj je bio slijed događaja. Osjeti strah u svojim kostima koji je bivao sve veći kako se zmija prema njoj zavodnički migoljila sve bliže. Ona osjeti tu zavodljivost, i nagnana strahom ostane ukipljena, a zmija ju ugrize za vrat. Djevojčici se počne mutiti u glavi, počne ju obuzimati toplina, a sve njene oči širom se otvoriše. Opazi kako se zidovi dvorca počinju otapati, kako zatim i drveće počinje nestajati a obris zmije blijediti. Osjećaji straha, izgubljenosti i skeptičnosti nestadu zajedno s prividima stvarnosti sna. Djevojčica shvati kako zmija joj podariše svoga otrova koji otrov nije – bijaše to ugriz mudrosti i potez hrabrosti. Tako sa otvorenim svim svojim mnogim očima, osvjesti djevojčica poziciju svoje prostornosti, ponovno u svome krevetu, na prvom katu njene rodne kuće. Sunce je izviralo kroz zavjese prozora, djevojčica polagano otvori prozore, i duboko udahne zrak. Da li se zaista probudila? Da li je umrla? Ispred njene kuće šetali su ljudi uživajući u proljetnom suncu, a za oči joj zapne pogled na čupavog dječaka u prugastoj košulji. Bijaše to lijep dječak, no pomalo čudan. Po čitavom licu imao je mnogo zatvorenih očiju.


Tagovi: #očice #mnoge #čudnosti #premnoge

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Feldstein (1997.) zaključuje da su: *…Mnoge gluposti i besmislice učinjene u ime kulturnih razlika ili osjetljivosti spram drugih, a neke od njih su autoritarne i nedemokratske.*

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem.

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Feldstein (1997.) zaključuje da su: *…Mnoge gluposti i besmislice učinjene u ime kulturnih razlika ili osjetljivosti spram drugih, a neke od njih su autoritarne i nedemokratske.*

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!