Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Objavljeno: 9.10.2018


Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uvod

Kada se govori o aktualnostima na prostoru južne Azije, Bangladeš najčešće ostaje u sjeni većih, nuklearno naoružanih susjednih država, Indije i Pakistana. No s obzirom na skorija događanja, na činjenicu da se država bori sa do sad, u svijetu ne viđenim, velikim brojem useljenika, radi se o, prema procjeni, milijun pripadnika Rohingya, muslimanskog naroda, iz Mijanmara, uloga Bangladeša u svijetu dobila novu važnost, te se pred državom, kao i vodećim svjetskim silama, nalazi diplomatski i humanitarni test. Narodna Republika Bangladeš pred sobom ima mnogo izazova, što društvenih, što političkih, čija će rješenja determinirati razinu napretka države u narednih nekoliko godina. Sama ekonomija pokazuje oporavak i rast, općenito se popravlja kvaliteta života u državi, te se smanjuje postotak siromaštva. Država također ulaže u vojnu industriju, te sveukupno gledano, analizom kroz esej ću dati mišljenje o tome može li Bangladeš doći do mjesta treće vodeće sile u južnoj Aziji, gdje trenutnutno dominiraju Indija i Pakistan.

Što se tiče same analize i strukture eseja, krenut ću od analize i kratkih osnovnih podataka o samoj državi i službenoj zastavi, dalje se bavim samom geografskom analizom, potom kratkim informacijama i povijesnom aspektu osnivanja države, te strukturom stanovništva. Nakon tih nekoliko odlomaka o geografskim odrednicama, prelazim na političke odnose koji se najviše tiču susjednih država, no kasnije i odnosa sa svjetskim velesilama i suradnjom sa organizacijama, što je ujedno i poslijednji dio eseja, nakon kojeg dajem svoje stajalište i mišljenje o budućem pozicioniranju Bangladeša.

Osnovne informacije o Narodnoj Republici Bangladeš

Bangladeš se nalazi u južnoj Aziji, istočno od Indije, zapravo je skoro u potpunosti i okružen teritorijem Indije, dio kopnene granice još dijeli s Mijanmarom, dok je s južne strane teritorij ograničen morem, Bengalskim zaljevom. Brojčano gledano, Bangladeš je 95. zemlja na svijetu prema veličini teritorija, sa nešto više od 147 000km2 [ CITATION Lek18 l 1033 ] dok se u njoj nalazi više od 160 milijuna stanovnika [ CITATION Lek18 l 1033 ], što je čini osmom najnaseljenijom državom na svijetu. BDP prema glavi stanovnika iznosi 3500$, što je pak na svjetskoj ljestvici u donjoj polovici, na 137-mom mjestu od 175 država analiziranih, prema podatcima Svjetske Banke[ CITATION The16 l 1033 ]. Važno je reći kako se u poslijednjih nekoliko godina vidi tendencija oporavka i porasta ekonomije, te je vidljiv velik postotak smanjenja siromaštva stvanovništva, pogotovo u ruralnim krajevima. Važno je napomenuti kako na ekonomiju i rast na burzama uvelike utječu odnosi i natjecanje između Indije i Kine.

Zastava države sastoji se od dvije boje, zelena podloga koja simbolizira plodno tlo i vegetaciju, te crvenog kruga koji predstavlja sunce koje izlazi iznad Bengala i sve one koji su poginuli u borbama za neovisnost države. (http://bangladeshflag.facts.co/bangladeshflagof/bangladeshflag.php) Zanimljivo je kako crveni krug na zastavi nije pozicioniran u centru, iz razloga da bi zastava izgledala centrirano kada se vijori na vjetru.

Geografska analiza teritorija

Glavni, ujedno i najveći grad je Dhaka, nalazi se nešto južnije od samog, matematički gledano, centra teritorija države, iznad rijeke Padme i delte Gangesa. Sam teritorij je vrlo zanimljiv, Bangladeš je druga zemlja na svijetu po broju enklava, odmah nakon Indije. Na sjevernom dijelu, Rangpur, ima najviše rascjepkanog teritorija podijeljenog između Indije i Bangladeša, a najviše oko grada Patgrama gdje se nalazi više od 160 enklava, podijeljenih bez ikakvog očitog reda i pravila[ CITATION TJ15 l 1033 ]. Generalno su to enklave prvog i drugog reda (što znači da ima enklava unutar enklava), te i jedina na svijetu enklava trećeg reda (Dahala Khagrabari), što je zapravo malo poljoprivredno zemljište, a znači da se radi o teritoriju Indije unutar teritorija Bangladeša, unutar teritorija Indije unutar teritorija Bangladeša. Zemljište je u vlasništvo bengalskog farmera koji živi na teritoriju Bengala (naziv za NR Bangladeš), iako samo zemljište pripada Indiji. Većina tih enklava su upravo slučajevi poljoprivrednog zemljišta koje pripadaju obiteljima koje su živjele na obližnjem teritoriju prije nego su granice iscrtane od strane britanaca. Vlade dviju država pokušavaju se dogovoriti o raspodjeli enklava (točnije njih 162), u zamjenu za to da se vlasnici opredijele za jedno od državljanstava, no taj je prijedlog za sad samo mrtvo slovo na papiru.

Sam teritorij je oblikovan najviše od fluvijanlog utjecaja. Upravo je i voda najveći resurs ove države, o čemu govori i podatak da je i delta Bengala najveća na svijetu, a isto je tako zanimljivo kako država ima više od 60 pograničnih rijeka. Dakle, rijeke protječu i kroz Indiju i kroz Mijanmar, slijevajući se u Bangladeš. Ukupno postoji oko 700 velikih rijeka, a najveće su Padma, poznata i pod imenom Ganges i Brahmaputra, poznata pod nazivom Jamuna [ CITATION Ben17 l 1033 ]. To je posebno zanimljivo uzevši u obzir da govorimo o državi koja je upola manja od, primjerice Ujedinjenog Kraljevstva. Upravo zbog tih svojstava, navodnjavanje i agrikultura su nevjerojatno razvijeni u Bangladešu. Zapravo je to tlo jedno od najplodnijih na cijelom svijetu što im omogućava uzgoj na tisuće različitih usjeva, od kojih je jedno od najpopularnijih juto, materijal od kojeg se rade jutene vreće i konopci za različite primjene, te biljke za tekstilnu industriju.

Geografski, Bangladeš je podijeljen u dvije regije terenskih svojstva, jedno je nisko područje oko delte čija je gotovo sva zemlja ispod 10 metara nadmorske visine, a drugo područje su brdovite visoravni na sjeveru, sjevero-istoku i jugoistoku zemlje oko predjela grada Chittagong. Zanimljivost Chittagonga je da se u njemu nalazi najdulja neprekinuta plaža na svijetu Cox Bazar koja je dulja od 75 milja, odnosno 120 km. Isto tako, važno je napomenuti nevjerojatno raznoliku floru i faunu, primjerice Sundarbans, najveća šuma mangrova na svijetu, koja je ujedno i poslijednje mjesto na svijetu gdje se može pronaći bengalski tigar u divljini [ CITATION Sye09 l 1033 ].

Međutim, loša strana navedene pozicije teritorija su česti razni razorni monsuni i tornadi. Isto tako, postoji i velik problem za vrijeme monsunske sezone , kada se rijeke izliju iz korita tako da 2/3 bengalskih okruga (od ukupno 64) budu poplavljena te stvaraju infrastrukturne poteškoće koje vode do širenja raznih zaraza, bolesti i smrti stanovništva.

Borba za osamostaljenje i demografska analiza

Bangladeš se borio za samostalnost dva puta, prvi put od Indije i Britanskog kolonijalnog carstva, a potom od Pakistana. Dio Britanskog carstva na području Indije raspao se u današnju Indiju, koja je pretežito hinduističke vjeroispovjesti, i na Zapadni i Istočni Pakistan, koji su pretežito islamske vjeroispovjesti. Istočni Pakistan postao je, nakon borbe za samostalnost od vlasti Pakistana, Bangladeš. Prije samostalnosti, Istočnim Pakistanom upravljao je Zapadni Pakistan, te je glavni grad bio Karachi, ujedno i glavni grad Zapadnog Pakistana. Unatoč tome što su oba Pakistana pretežito islamske vjeroispovjesti, nemaju puno toga zajedničkog. Ni lingvistički, a ni kultorološki. Istočni se Pakistan pobunio jer su se osjećali kao da su napravili prijelaz iz Britanskog kolonijalnog carstva u koloniju Zapadnog Pakistana, naročito nakon što je Zapadni Pakistan želio uvesti indo-urdijski jezik kao službeni, a njega nitko nije govorio u Istočnom Pakistanu, pošto je njihov jezik bio benglalski. 1971. dobili su samostalnost i Bangladeš se pridružuje organizaciji UN-a[ CITATION Hug09 l 1033 ].

Demografija Bangladeša također je zanimljiva. 98% stanovništva se smatra Bengalima, a preostala 2% pripada raznim domorodnim plemenima. Također, Bangladeš je najgušće naseljena država na svijetu, izumemo li Hong Kong i Singapur kao gradove-države, te je osma najmnogoljudnija država na svijetu sa stanovništvom od oko 160 milijuna ljudi. Što se tiče vjeroispovjesti, stanovništvo Bangladeša pretežito je muslimansko sa 86% (a oni su pretežito sunitskog porijekla), oko 12% su hinduisti, a prestalih 2% se dijeli na kršćane i budiste [ CITATION CIA18 l 1033 ]. Začuđujuće je da se sve te skupine ljudi dobro slažu jedne s drugima i gotovo da nema interreligioznih sukoba.

Vanjskopolitički odnosi

Bangladeš je uobičajeno u dobrim odnosima sa svim državama na svijetu te najčešće ne bira strane što se tiče svjetskih velesila, a njihovi se odnosi temelje najviše prema strateškoj važnosti. Primjerice sporazum s Nepalom se temelji na trgovini, dok Bangladeš daje pristup moru Nepalu kroz svoj teritorij. Maldivi su poznati po tome što zapošljavaju Bengalski narod, pogotovo zbog velike potrebe radne snage u turističkom sektoru, te su procjene da oko 40 000 Bengalaca radi i živi na Maldivima. Zanmiljiv je odnos Šri Lanke i Bangladeša, postoji priča kako je zapravo i prvi kralj imao korijene u bengalskom narodu, te da je bangladeški vladar poslao poklon od velike važnosti za budizam, a radi se o tri vlasi samog Budhe. Što se tiče odnosa Mijanmara i Bangladeša, oni su uglavnom dobri, no postoje nesuglasice oko Rohingya naroda – muslimanskog plemena koje živi u sjevernom Mijanmaru, koji su prognani od strane radikalnih ekstremista budista koji žive u tom području.Ti napadi prouzrokovali su veliku migrantsku krizu, te iseljenici masovno migriraju u Bangladeš, što zapravo stvara probleme jer Bangladeš sam po sebi je već prenapučen i siromašan[ CITATION Glo16 l 1033 ]. Što se tiče odnosa sa velesilama, SAD je zapravo najveći pružatelj pomoći Bangladešu, te je isto tako najveći trgovinski partner po pitanju tekstila. Od 1988,kada je Bangladeš ovisio 88% od SAD-a, danas se ta ovisnost o pomoći svela na svega 2%, što je isto veliki pokazatelj razvoja ekonomije [ CITATION Bur16 l 1033 ].

Iako su postojale trzavice između Ujedinjenog Kraljevstva i Bangladeša oko osamostaljenja, britanska kultura je uvelike utjecala na bengalsku, što je vidljivo i danas. Najpopularniji sport je cricket, voze lijevom stranom ceste, a engleski je drugi najgovoreniji jezik. Unatoč nesuglasicama u prošlosti, države su danas u dobrim odnosima te imaju jake diplomatske veze.

Države s kojima je Bangladeš u najboljim odnosima su Bhutan i Indija. Bhutan ima svega dvije ambasade na teritoriju, jednu indijsku i jednu bangladešku. Što je zapravo jako važno i govori o velikoj povezanosti između država s obzirom da je Bhutan sam po sebi jako izoliran. Bhutanje također bio druga država koja je priznala Bangladeš od osamostaljenja. Indija, iako je većinski hindu država, branila je muslimansku državu od druge muslimanske države (Bangladeš od Pakistana). Prvi su priznali Bangladeš kao državu i podržali su ih u ratu protiv Pakistana. Kasnije su i same imale nekoliko sukoba, oko enklava, rijeke Ganges, ilegalnih Bengalaca u Indiji itd. No izuzev tih sukoba, koji su zapravo i minorni i većinom riješeni, države su u dobrim odnosima te se međusobno podupiru.

Organizacija države i uključenost u međunarodne organizacije

Bangladeš je konstituiran kao parlamentarna republika. Parlament se sastoji od ukupno 300 članova, od kojih je 50 žena, to je broj koji je osiguran Ustavom; članovi parlamenta biraju se na mandat od pet godina. Zemlja se vodi kao sekularna, međutim sudstvo se i dalje vodi i poziva se na islamske zakone. Također, prema podatcima Transparency International-a, Bangladeš je jedna od najkorumpiranijih država na svijetu [ CITATION Tra18 l 1033 ].

Nakon završetka rata s Pakistanom i potpisanog primirja, vlada radi na poboljšanju militarizacije. Ta se tendencija povećala nakon što su i Indija i Pakistan krenuli sa nuklearnim naoružanjem. Kupljeni su ratni helikopteri, proturaketni avioni, kao i ratni brodovi, sve kako bi se osigurala sigurnost teritorija na kopnu, moru i zraku. Cilj je da država do 2030. godine bude spremna, ako je potrebno, uključiti se u ratni sukob. Prema Global Military Rankingu Bangladeš se trenutno nalazi na 56-om mjestu država u svijetu prema naoružanju[ CITATION Glo18 l 1033 ].

Što se tiče uključenosti u međunarodne organizacije, Bangladeš je član većine organizacije UN-a (UNICEF, UNESCO…), zatim primjerice Interpola, Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske carinske i Svjetske trgovinske organizacije, te niza južnoazijskih organizacija za suradnju, kao primjerice SAARC (Južnoazijska organizacija za regionalnu suradnju) [ CITATION CIA181 l 1033 ]. Sve u svemu, može se zaključiti kako se radi o integriranoj i svjetski povezanoj državi.

Zaključak

S obzirom na trenutno stanje u državi, na predstojeće izazove, koji se ponajviše tiču Rohingya krize, te činjenice da se u državi nalazi više pripadnika tog naroda nego u samom Mijanmaru, veliko je pitanje koji će biti rasplet ove situacije. Izuzev problema sa migrantima, unutar države postoji još mnogo političkih, ekonomskih i društvenih izazova, čija rješenja treba pričekati kako bi mogli vidjeti u kakvu državu će se Bangladeš zapravo razviti. No s obzirom na potonju analizu, smatram da je legitimno reći kako će se kroz narednih desetak godina Bangladeš zasigurno prikazati na svjetskoj pozornici kao jedna od jačih sila u južnoj Aziji.

Originalni članak- Seminarski rad autora: Andrea Bakliža Toplak


Tagovi: geopolitika indija pakistan ekonomski napredak bangladeš južna azija

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem.

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Shvaćanje pravednosti i politike razlike u djelu Iris Marion Young

Sam esej zamišljen je kao struktura od pet relevantna dijela (bez zaključnog i uvodnog dijela). Prikazati ću teme obrađene u prvih pet poglavlja knjige, uz kratak komentar sadržan u zaključku.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Članak govori o razlogu zašto nacionalistička ideologija i koncept neprofitnih medija ne mogu biti u miroljubljivom odnosu kroz primjer ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije od strane bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.