Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

Objavljeno: 5.3.2018 od korisnika posljednji_mocnikanac


Sukob koncepta nacionalizma i koncepta neprofitnih medija

U jeku suvremenog društva ovisnog o informacijama mediji se postavljaju kao predominantno ideološko sredstvo, a sama kontrola nad sadržajem i produkcijom informacija predstavlja se kao jedna od ključnih funkcija pristupa narodu. Mediji su time u socijalno nadređenom položaju te diktiraju ideološku osnovicu općeg socijalnog mišljenja. Adam Curtis je u serijalu „Century of Self“ prikazao genezu nastajanja odnosa s javnošću čiji je idejni začetnik Edward Bernays, time prikazujući sveprisutni potencijal korporativnog biznisa i političkih elita na političko-ideološka stajališta društva (Hromadžić, 2008). Ideološka propaganda vođena vještim diktiranjem medijske produkcije tako u velikoj mjeri određuje možebitna ponašanja društva s obzirom na sadržaj koji se servira narodu. Upravo dva svjetska rata iz 20.st. stoljeća pokazuju sav mogući hipnotički potencijal medijske propagande koja je obuzela svjetske nacije, a samim time i ukazala na jasnu poveznicu između medija i nacije. Bez obzira na enigmatičnost termina „nacija“, gdje ne postoji jasna definicija, Gellner navodi kako je nacija primarno zajednica temeljena na zajedničkoj koncepciji identiteta koja se između ostalog povezuje sa zajedničkim jezikom (Gellner, 1998). Anderson upravo u jeziku vidi najjasniju točku stvaranja konkretne nacije. Tvrdi da je tisak sa svakodnevnim korištenjem tipiziranog vernakulra uspostavio standardizirani vernakular kojim se društvo prepoznalo u krugu koncepcije zamišljene zajednice (Anderson, 1998). Nacija tako nije izmišljeni fenomen kako neki autori vole tvrditi, već je zamišljena tvorevina koja u sebi ima tipizirane i standardizirane norme komunikacije, ponašanja i mišljenja. Masovni medij ne može egzistirati bez mase koja zahtijeva repeticiju vernakulara i nacionalnog sadržaja, a sofisticirana produkcija masovnih medija radi ekonomsko-političkih pogodnosti pružat će ono što drušvo želi konzumirati. Masovni mediji također imaju tendenciju personalizirati probleme u vidu dominantne centralne ličnosti koja se služi nacionalističkim parolama, a koja je najčešće pripadnik radikalno desne političke stranke. Radikalna desnica daje prioritet sociokulturnim problemima koji su primarno povezani sa nacionalnim identitetom i njihov program se može povezati s revitalizacijom mitologijske forme nacionalizma te jasnim razočaranjem spram sadašnjice i budućnosti same nacije (Halikiopoulou et al., 2008). Mediji, pod vodstvom nacionalistički orijentirane stranke stvara pogodno tlo za repeticiju nacionalnog sadržaja, u konačnici reproducirajući status quo. Alternativni mediji upravo u toj poziciji pronalaze svoje područje djelovanja, a to je progresivna medijska opozicija.

Alternativni/neprofitni medij

Kao što to samo ime kaže, alternativni mediji nemaju cilj postati mainstream. Cilj njihovog djelovanja nije prilagođavanja publici radi povećanog tiraža koji bi donijeo ekonomski profit, već je cilj proizvodnja kritičkog sadržaja. Kako Sandoval i Fuchs navode, modeli alternativnih medija koji se koncentriraju na politiku i zajedničku organizaciju prakse ne postižu publike za svoje medijske proizvode (Sandoval i Fuchs, 2010). Kritički saržaj izražava progresivne političke interesa i pokušava skrenuti pozornost na mogućnost društvenog razvoja. Bitna odrednica neprofitnih medija je njena participacijska platforma koja je bitno različita od modela masovnih medija gdje je komunikacija isključivo jednosmjerna . Alternativni mediji iziskuju dualan odnos između publike i medijskih proizvođača, tako da potrošač u svakom trenutku može postati proizvođač, odnosno kreira koncept „protrošača“ (Sandoval i Fuchs, 2010). Ujedno, kritički orijentiran medij kroz konstantno propitivanje dominantnog načina društvenog djelovanja ima potencijal postati pozitivna sila kojom društvo može prosperirati. U kontekstu medijskog okruženja Republike Hrvatske, kritički glasovi i zagovor javnog interesa uglavnom dolaze iz malih medijskih organizacija koje su potpomogunute iz državnog budžeta putem raznoranih programa Ministarstva kulture (Popović, 2012).

Ukidanje povjerenstva za neprofitne medije

U siječnju 2016.godine političku vlast Republike Hrvatske (RH) preuzima konzervativna „Domoljubna koalicija“ predvođena tada revitaliziranom nacionalističkom strankom HDZ-om koja je u koaliciji s radikalno desničarskim strankama . Ministarstvo kulture preuzima kontroverni povjesničar Zlatko Hasanbegović koji je tada u javnosti bio poznat po izjavi da je „antifašizam floskula koja ne postoji u Ustavu RH“ (Hrt.hr 21.1.2016). Prva odluka novoizabranog ministra je razrješenje Povjerenstva za neprofitne medije. Pritom je cjelokupnu stručnu delegaciju razriješio sa svih partnerskih funkcija. Novinarka neprofitnog portala Forum.tm Veronika Rašković nedugo zatim izjavljuje da je odluka Hasanbegovića samo logički slijed politike nacionalnih vrijednosti koja je u potpunosti nesklona čuti pojmove koji nemaju nacionalni prizvuk te da je on „obični izvršitelj, koji je istina, i u osobnoj misiji, a prvi na redu su neprofitni mediji“ (Index.hr, 9.2.2016). Javni iskaz imao je i priznati sociolog medija Hajrudin Hromadžić koji je ujedno bio u Povjerenstvu za neprofitne medije, istakao je zabrinutost na netransparentnost odluke ministra Hasanbegovića koji je bez ikakvog jasnog razloga, sa šturim objašnjenjem razriješio stručnu medijsku delegaciju te da se „boji da je ovo realizacija opasnih trendova“ (N1, 30.1.2016). „Opasni trendovi“ kako ih naziva Hromadžić, tako se jasno odnose na degradirani položaj novinara te potpuno minimaliziranje društvene važnosti neprofitnih medija. Hasanbegović svoju odluku nije dodatno pojašnjavao jer je neposredno prije imenovanja za ministra kulture ustvrdio kako je „takvo Povjerenstvo bespotrebno“ te da neće imenovati ideološke antipode koji bi značili da bi novac išao u „suprotnom smjeru“ već će u potpunosti ukinuti Povjerenstvo koje je teret proračunu (Hkv.hr , 5.2.2016). Uzevši tu izjavu u obzir, bitno je naspomenuti da su sredstva za neprofitne medije uzete iz proračuna lutrijskog novca, točnije radi se se o 3% iznosa (oko 392 000€ godišnje) te time jasno ne predstavlja teret osnovnom proračunu (Popović, 2014). Ujedno, zanimljivo je da su među odbijenim publikacijama nalaze elektronički portali Saveza antifašističkih borava i antifašista Republike Hrvatske, Udruga za feminizam i kulturu, H-alter i Lupiga (fusnota), a novi medij koji je dobio financijsku potporu je časopis za duhovnu glazbu Sveta Cecilija kojeg izdaje Glas koncila (Index.hr 26.4.2017). Simptomatična je izjava koju je Hasanbegović dao novinaru Glasa Koncila 2013.godine gdje je istakao da „sve dok se u javnom simboličkom prostoru ne odbace svi jugoslavenski simboli nad modernim hrvatskim nacionalnim i državnim identitetom, trajno će stajati sjena jugoslavenstva kao povijesnog normativa nasuprot hrvatstvu kao provizoriju i povijesnom ekscesu. Kome nije jasno o čemu je riječ, predlažem da svaki dan sluša Treći program Hrvatskog radija i »postmodernu« neojugoslavensku dekonstrukciju i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, naravno ne više novcem stanovitih zaklada već hrvatskih poreznih obveznika“ (Novilist, 6.5.2017). Također je decidirano optužio Povjerenstvo za otvorenu i prikrivenu suradnju sa alternativnim medijima koje su sufinacirali, optužip ih za promicanje javne svađe, kritizirao za nepotizam i klijentelizam te ih okarakterizirao kao ideološke uskogrudne koji imaju karakteristike sektaštva (Index.hr, 5.2.2017). HND je povodom medijske krize izdalo priopćenje javnosti u kojoj se stvorila slika da neprofitni mediji predstavljaju „uhljebe i dokoličarski kulturni agitrop“ koji bespoštedno troši novce poreznih obveznika, pritom jasno argumentirajući funkcije i karakteristike neprofitnih medija, a i uspoređujući se sa kulturnim politikama razvijenih europskih država (ponajprije Francuska i Italija) (Index.hr, 31.1. 2016).

Shodno tome, vrijedno je pogledati „World Press Freedom Index“, odnosno rang ljestvicu slobode medija pojedinih nacija koju svake godine izdaje „Reporters Without Borders“ (RWB). RH je od preuzimanja nove konzervativne vlasti gdje Ministarstvo kulture rukovodi Zlatko Hasanbegović u 2016.godini pala za za 5 mjesta, te je tako sa nezahvalnog 58.mjesta pala na 63.mjesto. Još porazniji rezultat je za 2017.godinu gdje je RH na 74.mjestu, odnosno rangirana je kao druga medijski najneslobodnija država u Europskoj Uniji, sa tek neznatno višim rejtingom od Grčke koja je u zadnjim godinama u dubokoj političkoj krizi. Kao obrazloženje za mjesto na kojem je, RWB između ostalih naglašava defamaciju medija, veliko uplitanje vlasti u medijski prostor te česti otkazi u javnim servisima koji su možebitno vođeni ideološkim čišćenjem (Rsf.org, 2017). Takva konstatacija poveziva je s izjavom tadašnjim predsjednikom HDZ-a i potpredsjednikom vlade RH koji u novinaru Globusa „da će se mediji trebati paziti kad oni dođu na vlast“ (Telegram.hr, 29.1.2016).

Zaključno

Nacionalistička i alternativna vizija medijskog djelovanja stvaraju jasan dijalektičan odnos. Takva binarnost pruža publici mogućnost da se mediji mogu podijeliti i s obzirom na naklonjenost određenim ideološkim pozicijama, točnije kreirajući „polarizirani pluralistički model“ (Hallin i Mancini, 2004). Nacionalističko viđenje medija tako je sklonu reproduciranju sadržaja koja jasno posjeduje nacionalistička obilježja. Ujedno se i podvrgava Andersonovom viđenju zamišljene zajednice gdje se ljude iz zajednice mora kroz tisak (u ovom slučaju i elektronički oblik tiska) mora konstantno podjsećati da su članovi te zajednice (Anderson, 1998). Alternativni mediji pak, pristupajući s marksističke pozicije, odbijaju ideološke sakralnosti te kroz oštru kritičku crtu pokušavaju analizirati trenutno društveno stanje. Nacionalistički odnos spram medija u velikoj mjeri guši slobodno literarno izražavanje, kroz propagandna sredstva afirmiraju oblike autocenzure te ne toleriraju opoziciju. Takvo nešto samo po sebi i nije neobično jer unutar nacionalističke percepcije društva, samo kolektivno jedinstvo te zajedničke perpetuirane vrijednosti mogu očuvati egzistenciju nacije. Stoga ograničavanje izričaja neprofitnih medija služi kao značajni korak ka ujedinjavanju mitološke vizije jedinstvene nacije, a s druge strane urušava esencijalni ljudski potencijal za dijalektičko razmišljanje, te time onemogućuje kritičko razmišljanje.

Popis literature

1) Hromadžić, H. (2008). Konzumerizam. Naklada Jesenski i Turk. Zagreb

2) Gellner, E. (1998). Nacije i nacionalizam. Politička kultura. Zagreb

3) Anderson, B. (1998). Zamišljena zajednica. Episteme. Zagreb

4) Halikiopoulou, D., Kyriaki, N., Vasilopoulou, S. (2012). The pradox of nationalism: the common denominator of radical right and radical left euroscepticism. European Journal of Political Research.

5) Sandoval, Marisol i Fuchs, Christian (2010). Towards a critical theory of alternative media.Telematics and Informatics, 27 (2010) 141-150

6) Popović, Helena (2014). 'Istraživanje o integritetu medija - Hrvatska'. U: Lekovic, S. (ed.) Značaj medijskog integriteta: vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti. Centar za istraživačko novinarstvo, Zagreb. Str.57-123.

7) Hallin, D. C. I Mancini, P. (2004). Comparing Media Systems: Three Models of Media Politics. Cambridge University Press. Cambridge,

8) Hrt.hr (21.1.2016). Hasanbegović, kandidat za ministra kulture: Antifašizam je floskula i nema ga u Ustavu. URL: http://www.hrt.hr/318376/vijesti/hasanbegovic-kandidat-za-ministra-kulture-antifasizam-je-floskula-i-nema-ga-u-ustavu

9) Index.hr (9.2.2016). Neprofitni mediji: Vlada namjerno kreira kaos, ušutkuje lustrira i zatire u slobodu. URL: http://www.index.hr/vijesti/clanak/neprofitni-mediji-vlada-namjerno-kreira-kaos-usutkuje-lustrira-i-zatire-slobodu/873908.aspx

10) N1info.com (30.1.2016.) Hromadžić: Ukidanje Povjerenstva za neprofitne medije je početak opasnih trendova. URL: http://hr.n1info.com/a100489/Vijesti/Hromadzic-Ukidanje-Povjerenstva-za-neprofitne-medije-je-pocetak-opasnih-trendova.html

11) Hkv.hr (5.2.2016.) Hasanbegović o neprofitnim medijima. URL: http://www.hkv.hr/vijesti/politika/22659-hasanbegovic-nema-novcane-potpore-neprofitnim-medijima-putem-medijske-politike-minstarstva-kulture.html

12) Index.hr (26.4.2016.) Ministarstvo kulture više neće financirati Zarez, ali hoće časopis za duhovnu glazbu Sveta Cecilija. URL: http://www.index.hr/vijesti/clanak/ministarstvo-kulture-nece-vise-financirati-zarez-ali-hoce-casopis-za-duhovnu-glazbu-sveta-cecilija/889618.aspx

13) Novilist.hr (25.6.2016.) Hromadžić nakon otkaza na Hrvatskom radiju: Rečeno mi je da moram voditi računa o političkoj situaciji. URL http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hromadzic-nakon-otkaza-na-Hrvatskom-radiju-Receno-mi-je-da-moram-voditi-racuna-o-politickoj-situaciji?meta_refresh=true

14) Index.hr (5.2.2016.) Hasanbegović: Nećemo više podupirati ideološke platforme, ja ću nadgledati kako se troši novac. URL: http://www.index.hr/vijesti/clanak/hasanbegovic-necemo-vise-podupirati-ideoloske-platforme-ja-cu-nadgledati-kako-se-trosi-novac/872966.aspx

15) Index.hr (31.1.2016.) HND: neprofitni mediji su u službi javnosti. URL: http://www.index.hr/vijesti/clanak/hnd-neprofitni-mediji-su-u-sluzbi-javnosti/871881.aspx

16) Telegram.hr (29.1.2016.) Novi ministar kulture Hasanbegović povukao svoj prvi kontroverzni potez, i to bez ikakvog obrazloženja. URL: http://www.telegram.hr/politika-kriminal/prvi-potezi-novog-ministra-kulture-raspustanje-vijeca-za-neprofitne-medije-i-revizije-ugovora-s-nevladinim-udrugama/

17) RSF.org. Croatia. (2017.) URL: https://rsf.org/en/croatia


Tagovi: nacionalizam neprofitni medij sloboda govora mediji

Istaknuto

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

PSIHOZIJ

PSIHOZIJ predstavlja najveći kongres studenata psihologije u regiji, a sudjelovanje na njemu nudi priliku pohađanja plenarnih predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka, upoznavanja studenata s ostalih sveučilišta u Hrvatskoj i okolici, koji izlažu svoje znanstvene radove, te sudjelovanja u radionicama za usavršavanje specifičnih vještina.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

ŠTO JE EUROPA? GDJE SU NJENE GRANICE, AKO IH UOPĆE IMA?

U ovom članku bavit ćemo se tematikom granica Europske unije, te temeljnim pitanjem možemo li europsku zajednicu nazvati modernim imperijem.

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

ZEZ Festival

Festival eksperimentalne glazbe

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

PITAJ ANDRIJU: studentski portal o zdravlju

Projekt „Pitaj Andriju!“ predstavlja prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Shvaćanje pravednosti i politike razlike u djelu Iris Marion Young

Sam esej zamišljen je kao struktura od pet relevantna dijela (bez zaključnog i uvodnog dijela). Prikazati ću teme obrađene u prvih pet poglavlja knjige, uz kratak komentar sadržan u zaključku.

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.

Popularno

„Sveta satira“ kao preduvjet za nadilaženje postojeće plastike

U članku kratkim crtama prezentiramo odsjek Chill, uz naglasak na plemenitoj satiri i suludosti manije birokracije koja je boloniziranjem zasula studentski svijet.

Zašto narodnjak, a ne radije ništa

Narodnjak je jedno moguće vježbališta filozofskog uzduha, stoga nudim ovaj tekst ne bih li potaknuo još srdaca na bavljenje njegovim neistraženim dubinama. Istraživanja je moguće pratiti i na facebook stranici Filozofija turbo folka i narodne glazbe.

Tipični virovitički razgovori

Fragmenti svakodnevnog govora utječu na zor zbila više od bjelokosnih sistematika nigdje prisutnih filozofskih djela, a zasigurno su i zabavniji. U tom smislu donosim par živopisnih fragmenata zapisanih jedno prisluškujuće poslijepodne uz kavu.

Politička korektnost – borba visokog intenziteta ispod radara na znanstvenom i javno-političkom polju

Premda je politička korektnost kao koncept hvale vrijedna ideja, njena provedivost je upitna te su praktična iskustva dosada pokazala mnogo nelogičnosti i za sobom su ostavila mnoga otvorena pitanja. O nastanku PC, protivnicima i zagovornicima i o još mnogočemu saznajte u ovom članku.

Kristijan Kralj: Tetovaže više nisu taboo

Intervju s Kristijanom Kraljom, zvijezdom zagorske tattoo scene.

Reportaža s Večernjakove ruže

Pogledajte kako je izgledala dodjela Večernjako ruže i afterparty kroz studentske oči.

Predstavljen novi studentski portal S-Misao

Izvještaj s jučerašnjeg predstavljanja vrlo ambicioznog studentskog portala koji se nada okupiti studente svih usmjerenja

HRVOJE PRPIĆ: neoliberalni kapitalizam može stvoriti grčku utopiju - u budućnosti će se svi baviti filozofijom, sportom i umjetnosti

S poznatim poduzetnikom pričali smo o njegovim poslovnim početcima, Blockchain tehnologiji, kriptotržišnom potencijalu, odnosu države prema poduzetništvu i o tehnološkoj budućnosti

Djevojčica s mnogim očima

-

Helena Popović: važno je sudjelovanje studenata oko širih društvenih pitanja

Sa profesoricom Popović smo pričali o značaju neprofitnih medija, studentskom potencijalu i aktivizmu te o trenutnom stanju medija u Hrvatskoj.

Istanbulska kao novo bojište hrvatske javnosti: plodno tlo za nove podjele na „mi“ i „oni“

U jeku žustrih polemika oko moguće ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, razmatramo utječu li i koliko ovakve rasprave na potencijalno stvaranje ili povećavanje prema mnogima već postojećeg „ideološkog jaza“ među hrvatskom javnošću.

Osvrt na predstavu Alisa u Zemlji čudesa, ZKM

Alisa u Zemlji čudesa je djelo koje se može iščitati na brojne načine a pitanja koja problematizira mogu zainteresirati ljude svih dobnih skupina. Kako takvu predstavu dakle uspješno postaviti?

Intervju za posao

Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno lakša ako razumijete logiku ključne faze zapošljavanja, a to je baš intervju za posao.

Imate novi zahtjev za prijateljstvom: SEBE

Predavanje vezano uz osobni razvoj

Ringišpilom revolucije

Analiza Marxove "11. teze o Feuerbachu" i aplikativnost iste u kontekstu suvremene društvene situacije.

Iskustvo zlata vrijedi 2018. - praksa za studente sa slabijim materijalnim statusom i invaliditetom

Organizatori ističu da je više studenata, nakon odrađene prakse, dobilo i stalan posao u istoj tvrtki!

Camus, *"Mit o Sizifu"* - kako smisleno živjeti (interpretacija djela)

On prezire smrt i voli život. Svaki puta kad se vraća po kamen, Sizif je nadmoćniji od svoje sudbine, dominantan je i snažniji od stijene. Apsurdna pobjeda je sam čin guranja kamena

Geopolitička analiza Narodne Republike Bangladeš

Uzevši u obzir događanja unatrag nekoliko godina, vidljivo je kako prostorom Južne Azije dominiraju dvije države, Indija i Pakistan. Između njih nalazi se omanja država Bangladeš, a geografskom, povijesnom i političkom analizom pokušat ću dati uvid u samu važnost države za regiju.

INTERVJU; Sead Alić: Medij je u današnje vrijeme sustav zaglupljivanja

Razgovor sa Seadom Alićem na temu filozofije medija, studentskih medija te medija per se.